Država odbila isplatiti odštetu žrtvama raketiranja Zagreba

DRŽAVA je odbila isplatiti oko 3,5 milijuna kuna naknade štete obiteljima šestero žrtava raketiranja Zagreba 2. svibnja 1995., zbog čega je njihov odvjetnik danas najavio tužbu protiv Hrvatske.

"Državno odvjetništvo koje zastupa Republiku Hrvatsku odbilo je zahtjev za naknadu štete koju tražimo jer smatramo da odgovornost države u ovom slučaju proizlazi po Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija država", kazao je Hini odvjetnik Branko Šerić. Nije želio otkriti koje obitelji su podnositelji zahtjeva niti pojedinačne iznose koje su zatražili.

"Riječ je o ukupno oko 3,5 milijuna kuna naknade koju traže članovi obitelji tri poginule osobe i tri osobe koje su u raketiranju Zagreba ranjene", kazao je Šerić. Rekao je da je Državno odvjetništvo zahtjev odbilo uz kratko obrazloženje kako je kod raketiranja Zagreba riječ o ratnoj šteti za koju nije odgovorna država, a ne šteti za koju bi Republika Hrvatska odgovarala po Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija država. U Građanskom odjelu Državnog odvjetništva danas se nisu mogle dobiti nikakve pojedinosti ovog slučaja jer su svi zamjenici glavnog državnog odvjetnika na stručnom seminaru u Valbandonu.

Šerić i dalje smatra da je država odgovorna za štetu jer je posrijedi teroristički čin počinjen na njezinom teritoriju, stoga najavljuje tužbu protiv Hrvatske.

"Tražit ćemo da zagrebački Općinski sud utvrdi tko je kriv za štetu kako bismo mogli tražiti odštetu", kazao je.

Kako su u rujnu objavili mediji, prve odštetne zahtjeve preko odvjetnika Šerića zatražili su Biserka Marchioli, koja je od posljednica ranjavanja postala 70-postotni invalid, dvoje njezine djece te četveročlana obitelj Stjepana Krhena, jednog od poginulih Zagrepčanina. Biserka Marchioli od države navodno traži odštetu od 350 tisuća kuna, a njezine dvije kćerke po 150 tisuća kuna zbog straha i brige za majku. Supruga i troje djece poginulog Stjepana Krhena traže po 350 tisuća kuna i dodatnih 272 tisuće na ime izgubljenog uzdržavanja jedne kćerke i po 280 tisuća za drugo dvoje djece te mjesečnu rentu od 2.500 kuna do njihove punoljetnosti, odnosno kraja školovanja.

U svom zahtjevu Šerić se pozvao i na optužnice koju su protiv Milana Martića podigli tužiteljstva u Zagrebu i Haagu, gdje od svibnja 2002. čeka početak suđenja po 19 točaka optužnice, među ostalim i za raketiranje Zagreba.

U optužnici zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništa, iz siječnja 2003., navodi se da je bivši vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Martić naredio da se iz višecijevnih raketnih bacača s kasetnim bombama, s područja Petrove gore, napadne Zagreb. Optužen je da se služio terorom u namjeri da usmrti i ozlijedi što više civila i izazove razaranja i uništenje imovine većih razmjera. Martić je raketiranje naredio kao osvetu za vojni poraz dan ranije na područjima u zapadnoj Slavoniji, a što je i sam priznao pred televizijskim kamerama.

U napadu, koji je ponovljen i sutradan, ukupno je poginulo šestero ljudi, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno. Pri deaktiviranju tzv. zvončića poginuo je i jedan policajac.

Pročitajte više