DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO (ipak) istražuje prodaju Slobodne Dalmacije, potvrdio je Indexu Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. Prijavu je podnio još prošle godine, i to zato jer sumnja da se ne poštuju odredbe ugovora potpisanog između Fonda za privatizaciju i Pavićevog EPH.
"Zvali su me nakon toga da im dostavim još neke materijale jer im ne radi CD, i to sam napravio. Prije mjesec dana su me obavijestili da rade po tom predmetu", kazao nam je Matijašević. Nije htio ulaziti u detalje prijave. "Na državnom je odvjetništvu da procjene utemeljenost navoda", ustvrdio je Matijašević. Potvrdio nam je i da ga istražitelji još uvijek nisu pozvali da da iskaz.
Obećavali brda i doline i onda prebacili Slobodnu u Dugopolje
Dalmatinski dnevnik nekoliko se puta prodavao. Posljednja prodaja u rujnu 2005. godine izvršena je dok je Ivo Sanader bio na vrhuncu moći. Pavić je obećavao brda i doline, rijeku novaca, no Slobodna se unatoč tome morala prilično stisnuti.
Kako je u rujnu ove godine istekao moratorij na otpuštanje radne snage, očekuje se da će 60 novinara iz redakcije morati potražiti, kako to Pavić lijepo kaže, nove životne izazove, dok bi na razini cijelog kolektiva šut-kartu trebalo dobiti oko 180 ljudi...
Sanader je bio taj koji je blagoslovio Pavićevu novu akviziciju, a svoje ushićenje novim prostorima redakcije u Dugopolju i osobno je mogao iskazati posjetivši ih prije dvije godine. Visokog gosta i njegovu pratnju dočekao je gazda Pavić osobno.
O Sanaderu se sve donedavno pisalo u superlativima, i pod uredničkom paskom Mladena Plešea, kojeg su nakon Slobodne postavili na čelo Jutarnjeg lista, ali i njegovog nasljednika Zorana Krželja, koji je bivšeg premijera u Splitu pred lokalne izbore 2009. godine dočekivao u društvu šefova županijske i gradske organizacije HDZ-a...
Kako su se Kutle, Krpina i Pašalić izvukli...
Kako su u Hrvatskoj konačno zapuhali neki novi vjetrovi, istraga oko ove prodaje Slobodne Dalmacije će vjerojatno biti malo temeljitija i relevantnija od one koju je provodio splitski sud u slučaju prve prodaje iz 1993. godine.
Tada su među osumnjičenicima uz neizostavnog Kutlu bile i negdašnje HDZ-ove perjanice Ivić Pašalić i Drago Krpina te bivši direktor Splitske banke, aktualni dekan splitskog Pomorskog fakulteta Frane Mitrović. Pokušao je nešto progovoriti o političkim pritiscima da banka prepusti udio Kutlinoj Globus grupi, no to mu je zabranio šef splitske istrage Stanko Grbavac. Vrhovni sud je potvrdio njegovu odluku da nije bilo kaznenog djela. Istraga je obustavljena, kao da se nikad ništa nije ni dogodilo.