Vijećnicima se uvodno obratila gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica, koja je, uz ostalo, kazala da je osnovni cilj večerašnje sjednice naći načina kako doći do konsenzusa u mjerama za očuvanje spomeničke baštine.
Podsjetila kako je Dubrovnik od 373. godine p.n.e., kako stoji u dokumentima kada je to bilo prvi put, pa do danas, pogodilo više od 1000 potresa od kojih je najrazorniji bio onaj 1667.
Posljednji snažni potres 15. travnja 1979. oštetio je 883 kulturna objekta unutar i 203 izvan zidina, a pričinjena šteta procijenjena je na 434 milijuna američkih dolara, naglasila je Dubravka Šuica. U obnovu od potresa do 1991. godine utrošeno je 92 milijuna američkih dolara.
U srbo-crnogorskoj agresiji kulturna baština u središtu Dubrovnika također je pretrpila velike štete i procijenjena je na 35 milijuna američkih dolara, a putem Zavoda za obnovu Dubrovnika u obnovu je utrošeno oko 14 milijuna američkih dolara.
Predsjednik Stručno-savjetodavnog povjerenstava za obnovu Dubrovnika Miljenko Domijan kazao je kako nitko u Hrvatskoj ne može biti zadovoljan s ukupnim stanjem kulturne baštine, ali kako svi vrhunski stručnjaci priznaju da je, kad je obnova Dubrovnika u pitanju, ona kvalitetna.
Pomoćnik ministra Jadran Antolović kazao je da je od 1998. do danas, putem Ministarstva kulture uloženo 72 milijuna kuna u obnovu Dubrovnika.
Na kraju večerašnje sjednice i poduže rasprave, Gradsko vijeće prihvatilo je zaključke, u kojima, uz ostalo, stoji kako se drži potrebitim promijeniti pristup obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika te predlaže Upravnom vijeću Zavoda za obnovu Dubrovnika da na idućoj sjednici, sazvanoj za 5. ožujka ove godine, raspravi prioritete obnove najugroženijih spomenika Dubrovnika i sačini plan po kojem će se obnova realizirati sukladno članku 8. Zakona o obnovi Dubrovnika.