Ekskluzivna ispovijest šefa Hanfe: Kako je kaznio Todorića i zašto mu sada prijete

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa)  u posljednja tri tjedna je bio dominantna figura na hrvatskoj javnoj sceni. Počelo je kada je Hanfa  objavila svojevrsni "krimić" o Darku Tipuriću, nastavilo se s rigoroznom kaznom za savjetnika Jadranke Kosor Borislava Škegru, da bi prošli tjedan završilo s gotovo 800 milijuna kazne za Agrokor Ivice Todorića.

"Ništa me ne motivira kao mržnja koju pokušavaju pretvoriti u predrasude o meni"

Kako ističe Samodol u ekskluzivnom razgovoru za Index upravo kod posljednjih odluka krenuli su sa svih strana pritisci na njega. Sve je, kako kaže, kulminiralo prije tri tjedna.

"Nikad kao kod zadnjih rješenja nije bilo pokušaja utjecaja da se određena rješenja i odluke ne donesu. Koristili su se svi mogući kanali utjecaja, od mojih kolega i prijatelja do nekih državnih dužnosnika. Kad nije išlo, u jednom aktualnom slučaju, prije tri tjedna, dobio sam ozbiljnu prijetnju o kojoj trenutno ne mogu govoriti. Tu se tek očekuju određeni postupci. Zato i jest sada dignuta medijska halabuka kad su shvatili što su napravili. Pokušava me se osobno diskreditirati, pri čemu se ne biraju sredstva. Ali mene ništa tako ne motivira kao mržnja koju svim silama pokušavaju pretvoriti u predrasude o meni. Uostalom, vidimo se u EU",  ističe Samodol u razgovoru za Index.

Samodol kao Bajić: Nakon godina zatišja - eksplozija?

Nas je zanimalo odakle takav obrat u posljednje vrijeme. Naime, Samodolov rad posljednjih mjeseci nalikuje radu Državnog odvjetništva. Nakon godina zatišja odjednom su se dogodile odluke koje pogađaju gotovo sve: od Ine, premijerkina savjetnika pa do nedodirljivog Todorića.

"Položaj i ulogu Hanfe je vrlo teško uspoređivati jer druge slične institucije u RH jednostavno nema. Hanfa nikad nije bila moja zavjetrina niti sam takav po prirodi.  Da je to tako, brojke govore više od riječi. Od osnutka Hanfe do danas podneseno je više od 430 prekršajnih i 37 kaznenih prijava. Da odstupanja nema i da se radi redovno, opet najbolje govore brojke", kaže Samodol dodajući kako su od 2006. godine do danas donijeli ukupno 108 rješenja o preuzimanju dioničkih društava od kojih je objavljeno 90, a 18 ponuda nije objavljeno.

"Naknadno probuđenu savjest imputiraju mi oportunisti s nedostatkom hrabrosti"

Samodol ističe da je kod objavljenih ponuda  onima koji su prodali svoje dionice isplaćeno više od 21 milijarde kuna čime se na najbolji način štite mali dioničari za koje i postoji Zakon o preuzimanju dioničkih društava. Neobjavljena rješenja o preuzimanju društava, za koja je i Upravni sud potvrdio da je Hanfa u pravu, su: Fima Validus, Herbos, Jadran film, Brionka, Magma, Kamensko, a rješenja za koje traje postupak na Upravnom sudu su: Jadran tvornica metalnog namještaja, Slavonijatekstil, TOZ Zagreb, Industrogradnja, Liburnia riviera hoteli, Laguna Novigrad, Jadrankamen, Elektropromet, Transadria, Badel. Rješenja za koja teče rok od 30 dana za podnošenje tužbe Upravnom sudu su: Belišće, Hrvatske duhani, Dalekovod i Belje.

No, činjenica kako su posljednji "najrazvikaniji" slučajevi Dalekovoda i Belja zapravo stari i do pet godina. Usporedba da se zbog nečega čekalo, "razljutila" je Samodola.

"Iza svakog od ovih društava stoje fizičke i pravne osobe za koje je nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje pa ako pogledate naša javno objavljena rješenja i imena tih osoba – tko još može zamjeriti selektivnost ili naknadno probuđenu savjest 'čišćenjem ladica'? Mogu samo politikanti i zlobno instruirani, koji sami nikad ovako ne bi postupili zbog svog oportunizma i nedostatka hrabrosti", ističe Samodol u razgovoru za Index.

Zanimljivo je napomenuti kako su u svibnju ove godine, baš nekako u vrijeme kada je Hanfa otvarala front s Inom i mirovinskim fondovima, krenule i priče o njegovoj smjeni. Navodno sve je bilo spremno za njegov odlazak.

Ministarstvo gospodarstva podlegnulo je pritiscima, a državni tajnik pokazao je strah

"To je bio čisti interesni pritisak dijela financijskog sektora koji je u prijedlogu izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima vidio ugrozu financijskih tokova od kojih u tom hranidbenom lancu imaju veliku financijsku korist. Ta korist i sada proizlazi iz vlasničkog položaja nad društvima za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Koliki su moćni najbolje govori činjenica da je i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva očito  podlegao pritiscima izjavivši da Hanfa nije ovlaštena predlagati i inicirati izmjene zakona. Taj čovjek nije samo pokazao strah već i nepoznavanje Zakona o Hanfi i odredbe na koje smo se pozvali baš u Prijedlogu zakona", ističe Samodol za Index  prisjećajući se kako je sve kulminiralo medijskim pozivanjem na njegovu smjenu. Tada ga je, prisjeća se Samodol, novinarka Jutarnjeg lista nazvala da mu prenese kako Vlada na stolu ima zahtjev za njegovom smjenom.

"Kukavice i oportunisti: htjeli su preko medija inscenirati moju smjenu"

"Ista je i danas objavila naručeni članak o mojem tzv. osobnom i političkom profilu. Iako za Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ne postoje direktive, ukupni zakonodavni okvir od desetak zakona usklađenih s EU direktivama po kojima radi Hanfa je zapravo okvir  za društvene promjene koje provodimo držeći se zakona. To ne mogu provoditi kukavice i oportunisti", ističe Samodol za Index.

No, vratimo se na recentne slučajeve Belja i Dalekovoda, odnosno zanimalo nas je zašto baš sada ovakve odluke? Zašto se baš sada, nakon četiri godine, otvaraju ovakvi slučajevi?

Agrokor uhvaćen u Belju nakon odluke suda u svibnju

"Nažalost spin i neznanje čine sve da to i dokažu. Međutim to uopće nije tako jer je pogrešno zaključiti da smo sve trebali riješiti na dan kad je nastala obveza za preuzimanje. Svi zaboravljaju da moramo poštivati proceduru za Upravni postupak ili čekati sudove ako postoje prethodna pitanja. Tako i u slučaju Belja, nitko nije htio pročitati Rješenje za objavu ponude do kraja i vidjeti da se pred kraj rješenja navodi i sudski postupak u vezi ništetnosti Odluke Belja o povećanju temeljnog kapitala, koji je završio tek u svibnju ove godine, a koji je bio prethodno pitanje o kojem je ovisila obveza iz našeg Rješenja. Za taj postupak je naravno znalo društvo za koje je nastala obveza, a i ciljno društvo Belje", objašnjava Samodol dodajući da je slučaj Dalekovod slično pitanje. 

Samodol kaže da je postupak trajao jako dugo jer se čak prije dvije godine zatvorio zaključkom s obzirom na to da nisu mogli dokazati zajedničko djelovanje stotinu ljudi uključenih u ESOP.

"Moji ljudi u postupku nisu bili fantomi koji su preko noći krali dokumente iz Dalekovoda"

"No kako su se tvrtke za ESOP gasile, a dionice prenosile na druge tvrtke, o čemu je Dalekovod izvještavao burzu, moji ljudi iz nadzora su sve vidjeli i ponovno otvorili postupak. Sve ono što nije bilo dokazivo ranije, na koncu se dokazalo. I ovdje su svi sve znali, jer moji ljudi u postupku nisu bili fantomi koji su preko noći krali dokumente iz Dalekovoda", kaže Samodol dodajući da i samo pitanje zašto sada, pokazuje kako funkcionira hrvatsko društvo.

"Pa zato što nije bilo moguće ranije zbog ispitnog postupka koji uzima vremena. Primjerice nitko nije vidio da smo i u 2009. i 2010. godini kao i u ovoj godini donijeli po devet rješenja za objavu ponude za preuzimanje. Pa tko nam je prije naređivao? Sad je oportuno tražiti uzroke izvan sustava Hanfe. Traže se osobni, financijski, politički, izborni i ini motivi. Nema ih. Jedini razlog ovih rješenja je Zakon o preuzimanju dioničkih društava. Od vašeg pitanja čini mi se važnije pitanje jesu li naša rješenja zakonita ili ne, a o tome konačnu odluku donosi Upravni sud, a ne mediji, ulica ili interesne skupine", ističe Samodol na kraju.

Pročitajte više