Iako se američki predsjednik Donald Trump privremeno povukao nakon višemjesečnih prijetnji da će Grenland silom oduzeti Danskoj, taj zaokret nije popravio sve lošije transatlantske odnose. Naprotiv, loše raspoloženje diljem Europe samo se produbilo jer su Trump i dužnosnici njegove administracije nastavili provocirati europske političare i cijele države.
Sve se to događa uoči Minhenske sigurnosne konferencije, koja počinje za tri dana, a na kojoj će ključne teme biti odnos Europe i SAD-a te pitanje može li se kontinent dugoročno osloniti sam na sebe bez američke potpore.
Jedan visoki europski dužnosnik opisao je ono što se događa kao jasnu "promjenu načina razmišljanja". "Prisiljeni smo zauzeti oštriji pristup u odnosu prema američkoj administraciji", rekao je za Politico, objašnjavajući da Europljani sve više shvaćaju kako ih Amerikanci više ne doživljavaju kao saveznike, nego kao suparnike. "Sve se potpuno promijenilo u odnosu na razdoblje suradnje, sada smo u borbi za moć", dodao je.
Sukob oko Grenlanda prošlog mjeseca dodatno je pogoršao odnose. Trump je tada olako omalovažio žrtvu NATO-ovih vojnika koji su se borili uz američke snage u Afganistanu, što je kod saveznika izazvalo otvoreno zgražanje.
Uslijedilo je i uklanjanje 44 male danske zastave ispred američkog veleposlanstva u Kopenhagenu, postavljene u spomen na poginule danske vojnike, što je potaknulo nove prosvjede i dodatno pojačalo antiameričko raspoloženje u Danskoj.
Dodatni bijes izazvala je vijest da će američki savezni imigracijski agenti sudjelovati u osiguranju Zimskih olimpijskih igara u Milanu. Ta je informacija izazvala val negodovanja diljem Italije, a potpredsjednika SAD-a JD Vancea dočekali su zvižduci dok je tijekom vikenda sudjelovao na svečanostima otvaranja i pratećim događajima.
"Poruka je jasna - riječ je o potpunom nedostatku poštovanja prema Europi", rekao je drugi visoki europski dužnosnik, koji je, poput ostalih sugovornika, govorio pod uvjetom anonimnosti. "Ali oni jednostavno ne mogu prestati slati tu poruku", dodao je.
Napetosti su dodatno porasle prošlog tjedna, kada je američki veleposlanik u Poljskoj javno napao jednog poljskog zastupnika koji je odbio potpisati peticiju za Trumpovu kandidaturu za Nobelovu nagradu za mir.
Reagirao je i poljski premijer Donald Tusk. "Saveznici se trebaju međusobno poštovati, a ne držati jedni drugima lekcije", poručio je Tusk u objavi na platformi X, upućenoj veleposlaniku Tomu Roseu.
U Bijeloj kući, međutim, dojam je da su se već odmaknuli od Trumpove opsesije Grenlandom koja je u siječnju dominirala političkom agendom. Na pitanje o navodnom "okvirnom" dogovoru koji je Trump, prema vlastitim riječima, postigao u Davosu kako bi se povećala američka vojna prisutnost na Grenlandu, jedan visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je tek da "nisu čuli nikakve nove informacije".
Ne vidi se ni osobita zabrinutost zbog povrijeđenih europskih osjećaja ni zbog rasta antiameričkog raspoloženja u zapadnoj Europi. Prosvjedi u Danskoj, rekao je isti dužnosnik, "nisu problem" i "više nisu ni na radaru".
No u Europi se Trumpovo ponašanje prema Grenlandu i Danskoj, kao i prijetnje kršenjem suvereniteta jedne članice NATO-a, doživljavaju kao gotovo potpuni raskid transatlantskih odnosa. Niz manjih diplomatskih sukoba posljednjih tjedana dodatno je učvrstio odlučnost europskih vlada da trajno preispitaju desetljeća bliskog oslanjanja na Washington.
"Europljani prolaze kroz petu fazu tuge", rekao je jedan francuski diplomat, ističući da je došlo do faze prihvaćanja. "Sada razumijemo da će američka administracija u doglednoj budućnosti biti problematična", dodao je.
Trumpove česte izjave da "voli Europu" zvuče isprazno u kontekstu politike administracije koja je otvoreno pokazala prijezir prema kontinentu, i to kroz govore Trumpa i Vancea, službenu sigurnosnu strategiju te oštre poteze u trgovini i obrani.
Govoreći o najnovijim incidentima, treći visoki europski dužnosnik rekao je da je Trumpovo omalovažavanje žrtava NATO-ovih vojnika u Afganistanu "razljutilo drukčiji krug ljudi od onih koji su bili bijesni zbog dolaska američkih imigracijskih agenata u Italiju". "Europski čelnici sve više prihvaćaju da je smanjivanje ovisnosti o SAD-u neizbježno", dodao je.
Ipak, među europskim čelnicima nema potpune suglasnosti o tome kako se "odmaknuti" od SAD-a, odnosno kako diverzificirati gospodarske, sigurnosne i diplomatske odnose kako bi se smanjila ranjivost na buduće jednostrane poteze Washingtona. Upravo bi Minhensku sigurnosnu konferenciju trebalo promatrati kao prvi pokazatelj zajedničkog smjera.
Čelnici država ubrzano prilagođavaju strategije kako bi smanjili ovisnost o SAD-u. Suočeni s prijetnjama višim carinama, okreću se jačanju poslovnih veza s Južnom Amerikom i Kinom, preispituju ugovore s američkim obrambenim tvrtkama i otvoreno raspravljaju o održivosti NATO-a s obzirom na sve neizvjesniju američku predanost obrani Europe.
"Šteta je nepopravljiva", rekao je Ian Bremmer, predsjednik konzultantske kuće Eurasia Group, koji je u stalnom kontaktu s državnicima diljem svijeta. "To ne znači da SAD nakon 2028. više ne može biti saveznik tim zemljama, ali odnosi će biti drukčiji. Globalni poredak bit će drukčiji. SAD će izgubiti golem dio dugoročnog političkog kapitala kod brojnih država", poručio je.
Antiameričko raspoloženje u Europi posljednjih tjedana naglo je poraslo. Prema anketama YouGova, većina građana u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji sada ima negativan stav prema SAD-u.
Više od 60 posto ispitanika u svih šest zemalja gleda na SAD nepovoljno, uključujući 72 posto Nijemaca i čak 84 posto Danaca, što predstavlja snažan rast u samo tri mjeseca. Danska premijerka Mette Frederiksen pritom bilježi rast potpore nakon odlučnog odgovora na Trumpove prijetnje Grenlandu.
Unatoč svemu, dio europskih čelnika i dalje želi zadržati radne odnose s Trumpom i njegovom administracijom, posebno zbog nastojanja da se okonča rat u Ukrajini ili barem nastavi pomoć Kijevu. Njemački kancelar Friedrich Merz, jedan od glasnijih Trumpovih kritičara, planira idući mjesec posjet Washingtonu.
"Novinari svakodnevno pitaju zašto čelnici nisu oštriji prema Trumpu", rekao je četvrti europski dužnosnik. "To pokazuje koliko je naraslo protivljenje SAD-u i da postoji politička korist u takvom stavu. No realnost je da nam je taj odnos i dalje potreban, barem kratkoročno, pa će većina čelnika pokušati nastaviti suradnju s ovom Bijelom kućom."
Takav pristup opisuje i strategiju finskog predsjednika Alexandera Stubba, koji je prošlog tjedna u govoru parlamentu rekao da se SAD "mijenja" u odnosu prema dugogodišnjim saveznicima, ali ga je i dalje nazvao "važnim saveznikom". Iako održava blizak osobni odnos s Trumpom, Stubb je otvoreno rekao da je vanjska politika aktualne američke administracije "utemeljena na ideologiji koja je u suprotnosti s našim vrijednostima".