Italija možda neće moći povećati izdvajanja za obranu kao što je planirala zbog sve većih gospodarskih poteškoća i potrebe da se obuzda nagli rast cijena energenata, stoji u vladinom dokumentu objavljenom u četvrtak. Vlada premijerke Giorgie Meloni u srijedu je smanjila projekcije rasta te podigla procjene proračunskog manjka i javnog duga, što je posljedica skoka cijena energenata i previranja na Bliskom istoku, piše Reuters.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Višegodišnji proračunski plan Ministarstva financija, objavljen u četvrtak, istaknuo je rizike pogoršanja gospodarskih izgleda. U dokumentu se navodi da Italija sada ima vrlo malo fiskalnog prostora za manevar s obzirom na potrebu da se pomogne obiteljima i tvrtkama u suočavanju s energetskim šokom.
"Zbog toga ćemo morati redefinirati prioritete i odgoditi planirana povećanja potrošnje u drugim područjima, uključujući obranu", poručio je ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti u uvodnoj bilješci proračunskog plana.
Italija je, zajedno s većinom drugih europskih članica NATO-a, pristala na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da poveća izdvajanja za obranu i sigurnost na 5% BDP-a do 2035. godine.
Kratkoročno, rimski proračun za 2026., odobren u prosincu, predviđao je povećanje od 0.5% BDP-a do 2028., što je iznos od oko 12 milijardi eura. To je izazvalo prosvjede oporbenih stranaka, koje tvrde da bi se taj novac bolje iskoristio za javne usluge.
Italija je izrazito ovisna o uvoznoj energiji, što je čini posebno osjetljivom na poremećaje uzrokovane sukobom s Iranom. Prema podacima londonskog Energetskog instituta, talijansko je gospodarstvo najviše ovisno o plinu u Europi, koji čini 38% njezine energetske opskrbe. Ujedno je i najveći uvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europskoj uniji koji stiže preko Perzijskog zaljeva.
Propisi Europske unije dopuštaju zemljama članicama da prekorače granice deficita kako bi povećale izdatke za obranu ili u slučaju izvanredno nepovoljnih gospodarskih okolnosti.
Giorgetti je u srijedu izjavio da bi Rim mogao iskoristiti tu takozvanu "nacionalnu klauzulu o izuzeću". Međutim, proračunski plan sugerira da je vjerojatnije da će se to učiniti radi suočavanja s energetskom krizom, a ne radi povećanja izdvajanja za obranu.
Ministar je također upozorio da bi najnovije vladine prognoze, koje predviđaju rast od 0.6% ove i sljedeće godine, uskoro mogle biti revidirane naniže. U najgorem scenariju, navedenom u proračunskom planu, gospodarstvo bi se 2027. godine moglo smanjiti za 0.2%.