EU ima novi problem, zove se Fico. "Stvara mafijašku državu"

Foto: EPA

Slovački premijer Robert Fico postaje problem za Europsku uniju.

Od pokušaja kontrole javnih medija do ukidanja specijalnog tužiteljstva i ruske propagande, slovačka vladajuća koalicija sve više kopira mađarskog premijera Viktora Orbána kada su u pitanju neliberalni stavovi. Danas će, prema nalogu premijera, biti zatvoreno posebno tužiteljstvo koje se bavilo ozbiljnim slučajevima korupcije, od kojih su mnogi uključivali Ficove vlastite zastupnike ili bliske poslovne saveznike.

"On želi stvoriti mafijašku državu"

Fico "pokušava stvoriti mafijašku državu, čiji je primarni cilj održati funkcioniranje piramide moći", rekao je Michal Vašečka, politički analitičar na Bratislava Policy Institute. Taj je potez izazvao bijes u Bruxellesu, a visoki dužnosnici EU izrazili su zabrinutost zbog očitog kršenja vladavine prava.

Izvršna vlast EU je pod sve većim pritiskom Europskog parlamenta da pokaže zube po pitanjima vladavine prava nakon odluke da se otključaju milijarde iz EU fondova namijenjenih Mađarskoj, koji su bile zamrznuti zbog zabrinutosti oko neovisnosti pravosuđa.

Europski parlament poduzima pravne mjere zbog tog poteza, poručivši da je Komisija prekršila svoju obvezu te nije osigurala da se novac poreznih obveznika neće zlorabiti.

"Komisija neće ponoviti pogreške koje su se dogodile u Mađarskoj"

Potpredsjednik Europskog parlamenta Martin Hojsík (PS) vjeruje da će Komisija situaciju u Slovačkoj tretirati ozbiljno. "Komisija je puno sklonija ne ponoviti pogreške koje su se dogodile u Mađarskoj o situaciji koja se predugo tolerirala i Orbánu je bilo dopušteno da eskalira", rekao je.

Orbán je već dugo bio trn u oku Europske unije. Euroskeptični već dugo se bori s Bruxellesom oko niza pitanja, uključujući korupciju, narušavanje neovisnosti pravosuđa, ograničenja akademskih sloboda, zakon o "zaštiti djece" koji se smatra homofobnim, postupanje s izbjeglicama i gušenje slobode medija.

To je potaknulo Komisiju da zamrzne milijarde gotovine EU namijenjene Budimpešti. Sada bi Slovačka mogla biti sljedeća.

"Naivno je od Fica vjerovati da se može izvući s tim"

"Imamo raspravu o srednjoročnom proračunu. Ne možemo potkopati unutarnje povjerenje država članica da se ne brinemo dobro o financijama. A mi nismo čuvari njihovog novca. I krajnje je naivno od Fica vjerovati da se može izvući s tim", rekao je Hojsík.

Hojsík je također upozorio da bi Slovačka mogla riskirati gubitak pristupa fondovima EU ako Ficova vlada nastavi neliberalnim putem.

Povjerenik EU za pravosuđe Didier Reynders poslao je pismo u prosincu tražeći od vlasti da ne ukidaju tužiteljstvo. Šefica Ureda europskog javnog tužitelja Laura Codruța Kövesi rekla je za Politico u veljači da je "vrlo zabrinuta" i poslala je pismo Komisiji u kojem je izrazila svoju zabrinutost.

Glasnogovornik Komisije potvrdio je za Politico da je institucija "primila pismo" i "odgovorit će na njega". "Nećemo oklijevati poduzeti korake kako bismo osigurali poštivanje zakona EU prema potrebi", rekao je glasnogovornik EK.

Slovačka vlada nije odgovorila na zahtjev za komentar. "Institucija je značajno pridonijela kršenju ljudskih prava", ustvrdio je Fico ranije o odluci za koju je rekao da je dio reforme kaznenog zakona.

Kraj tužitelja koji su lovili Ficoa

Ficov primarni cilj po povratku na vlast bio je zatvaranje specijalnog tužiteljstva. Istrage ureda otvorene 2004. dovele su do brojnih osuda u visokoprofilnim slučajevima korupcije, od kojih su mnoge bile povezane s Ficovom vladajućom strankom Smer tijekom njegovih prethodnih premijerskih mandata.

Krajem veljače ustavni sud Slovačke suspendirao je dijelove Ficove reforme kaznenog zakona koja je smanjila kazne za korupciju i skratila zastaru za teška kaznena djela kao što je silovanje. Ficova reforma kaznenog zakona izazvala je velike prosvjede diljem zemlje i razbjesnila oporbu.

“Prioritet za Fica je osigurati nekažnjivost svojim pajdašima, demontirati demokraciju i uspostaviti neku vrstu autokratskog režima”, rekao je za Politico bivši premijer Ľudovít Ódor, koji se na europskim izborima kandidira u redovima liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS).

No odluka Ustavnog suda nije spriječila raspuštanje Specijalnog tužiteljstva i smjenu njegovog šefa, glavnog tužitelja Daniela Lipšica.

“Lipšić i njegovi su zadnje tri i pol godine sustavno ganjali Ficu i Ficove ljude. Lipšic je najvažniji neprijatelj Fica i njegovih ljudi, a ne oporba, ne intelektualci”, smatra Michal Vašečka, politički analitičar na Bratislava Policy Institute.

Prema Vašečki, Fico je trenutno fokusiran na pozicioniranje svojih ljudi u ključnim institucijama, baš kao što je Orbán učinio u Mađarskoj. A sljedeći potez mogao bi biti uspostavljanje kontrole nad medijima u Slovačkoj.

Prijetnje neovisnosti medija

Slovačka vlada prekinula je komunikaciju s četiri domaća medija ubrzo nakon dolaska na vlast prošle jeseni, opisujući ih kao "neprijateljske" i "nedovoljno objektivne". Umjesto toga, favorizira proruske medije poput Hlavné správy koji plasiraju narative Kremlja.

Fico je također napao javnu radioteleviziju Slovačke (RTVS) zbog neispunjavanja svojih obveza i pozvao na promjenu njezinog vodstva.

Situacija je eskalirala u ožujku kada je ministrica kulture Martina Šimkovičová najavila nacrt zakona kojim bi se RTVS ugasila i zamijenila novim tijelom pod nazivom Slovačka televizija i radio (STaR), koje bi vodili politički imenovani ljudi.

“Činjenica je da se ljudi sada više oslanjaju na alternativne medije... Zašto? To je lako. Jer u glavnim medijima građani Slovačke dobivaju informacije samo iz jednog spektra i jedne jedine istine”, rekla je Šimkovičová na konferenciji za novinare.

Fico dao ostavku nakon ubojstva istraživačkog novinara. Sad se vratio

Godine 2018. ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciáka i njegove zaručnice Martine Kušnírove potaknulo je najveće prosvjede od Baršunaste revolucije 1989. kada su Slovaci izašli na ulice tražeći svrgavanje komunističkog čehoslovačkog režima.

Nakon ubojstava, Fico je dao ostavku na mjesto premijera, kao i nekoliko drugih visokih dužnosnika, ali sada je ponovno na vlasti.

Prijedlog Šimkovičove došao je samo dan prije nego što su Europski zastupnici prošli tjedan dali konačno zeleno svjetlo za Europski zakon o slobodi medija, koji će zabraniti vladama EU da se miješaju u uredničke odluke i prisiljavaju novinare da otkriju svoje izvore.

Reforma medija izazvala je oštre kritike skupina za ljudska prava, novinara i oporbe.

"On želi osvetu"

“Sada kada je Robert Fico ponovno na vlasti, želi osvetu. On lovi novinare”, rekao je aktivist iz Košica Ján Gálik, jedan od osnivača inicijative Za pristojnu Slovačku, grupe civilnog društva koja je organizirala prosvjede nakon Kuciákovog ubojstva.

“Opet stvaraju atmosferu u kojoj novinari mogu, nadam se ne, ali moguće je, opet biti ubijeni. On je u potpunosti odgovoran za ovu atmosferu", dodaje.

Test vladavine prava na predsjedničkim izborima

Predstojeći predsjednički izbori bit će sljedeći test za vladavinu prava. Slovaci ove subote izlaze na birališta kako bi izabrali novog predsjednika zemlje, a vjerojatno će se drugi krug između dva najbolja kandidata održati 6. travnja.

Iako je uloga predsjednice u Slovačkoj uglavnom ceremonijalna, predsjednica u odlasku Zuzana Čaputová, koja ne traži reizbor, bila je važna brana od nekih kontroverznih odluka koje je donijela Ficova vlada.

Taj tampon možda uskoro više neće postojati jer je predsjednik slovačkog parlamenta - i Ficova desna ruka - Peter Pellegrini glavni kandidat za sljedećeg predsjednika. Izbori su neizvjesni. Pellegrini je na putu da osvoji 37 posto glasova, a kandidatu liberalne opozicije Ivanu Korčoku, bivšem ministru vanjskih poslova i veleposlaniku u SAD-u, predviđa se da će dobiti 36 posto.

“Pellegrini ne priznaje diobu vlasti. A budući da je i on dio ove vladajuće koalicije, ne treba očekivati da će ići na Ustavni sud zbog bilo kakvih spornih pitanja. On će samo biti neka vrsta 'poštara': potpisivat će odluke i putovati u inozemstvo”, rekao je za Politico Ódor, bivši premijer.

Prema Ódoru, predsjednički izbori ključni su za budući smjer zemlje. “Ne mislim da bi bilo dobro da ova vlada ima sve poluge, treba nam element balansa, koji će predstavljati sve građane, a ne samo njih 55 posto”, rekao je.

Pročitajte više