POLITICO piše da Europska komisija (EK) pojačava pritisak na Poljsku u njihovom dugotrajnom sukobu o temi vladavine prava. EK je u utorak pozvala najviši Sud Europske unije da Poljskoj izrekne dnevne novčane kazne kako bi ona ispunila naredbu o obustavi rada kontroverznog tijela za discipliniranje vlastima neposlušnih sudaca.
"To je jedan od niza nedavnih napora EU da promijeni ponašanje vlade u Varšavi, koja je optužena za nazadovanje u vladavini prava i demokratskim načelima EU. Ti potezi uključuju prijetnju uskraćivanjem financiranja EU regijama koje donose rezolucije protiv LGBTQ+ i odgađanje odobrenja vladinog plana potrošnje za oporavak od pandemije", navodi Politico.
Bruxelles povećava pritisak na Poljsku
Riječ je o značajnoj promjeni taktike Komisije, koja je prethodno provela više od pet godina pokušavajući nagovoriti poljsku vladajuću nacionalističku stranku Pravo i pravda (PiS) da poštuje pravila EU. Dosad se neučinkovito prijetilo aktiviranjem članka 7 iz temeljnog ugovora EU, po kojem bi se Poljskoj u teoriji moglo oduzeti pravo glasa u Uniji. No, taj pristup se pokazao politički neostvarivim, jer je za aktivaciju članka 7 potrebna podrška svih ostalih članica, a Mađarska je uz Poljsku.
Bruxelles zato ima novo pravno oružje, navodi Politico, a to je povezivanje isplate sredstava EU s poštivanjem vladavine prava. To oružje još nije korišteno jer ga Poljska i Mađarska osporavaju na Sudu EU, istom onom sudu čije odluke Poljska odbija provesti.
Umjesto toga, Komisija je pronašla druge načine da financijski pritisne Poljsku, tako što će odgađati odobrenje sredstava koje bi Poljska trebala dobiti od Unije za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
Komisija je rekla da se Poljska nije u potpunosti pridržavala odluke Suda EU iz srpnja, kojom se nalaže hitna suspenzija Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda, utvrdivši da ono nije neovisno i nepristrano.
Poljski ministar optužio Bruxelles da provode hibridni rat
Unatoč obećanju poljske vlade u kolovozu da će se pridržavati presuda Suda EU, Disciplinsko vijeće i dalje radi.
"Disciplinsko vijeće nastavlja svoje aktivnosti protiv sudaca, iako su sve te aktivnosti trebale biti potpuno obustavljene", rekla je neki dan u Bruxellesu Vera Jourova, potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost.
Komisija sada želi da Poljska plaća dnevne kazne koje je odredio Sud EU, pri čemu će se novac oduzeti od dodjele europskih sredstava koja bi trebala ići Poljskoj.
Poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro nazvao je odluku Komisije "agresijom" i "legalnim hibridnim ratom" te je poručio da Poljska zasigurno ne može platiti kazne koje su joj "nezakonito nametnute".
To nije jedina financijska kazna s kojom se suočava Poljska.
Čeka se odluka poljskog Ustavnog suda, koji je pod kontrolom vladajuće stranke
Ranije ovog mjeseca najviši dužnosnici Komisije povezivali su isplatu 36 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova u okviru pomoći Europske unije za oporavak i otpornost s drugim sporom oko vladavine prava. Povod tome je podnošenje zahtjeva poljskog premijera Mateusza Morawieckog poljskom Ustavnom sudu o tome ima li pravo Europske unije prednost nad poljskim ustavom.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je u ponedjeljak da je primat prava EU "vrlo temeljno pitanje, a Europska komisija bila je vrlo jasna i u drugim slučajevima" po tom pitanju, dodajući da Poljska zna što mora učiniti da dobije novac iz Bruxellesa. U istom tonu istupio je i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.
Poljski Ustavni sud, za koji se smatra da je pod kontrolom vladajućeg PiS-a, odgodio je odluku već četiri puta, a novi je termin zakazan za 22. rujna. Unatoč pritiscima iz Bruxellesa, poljski premijer Morawiecki inzistira na tome da neće povući zahtjev.
U još jednom sporu s financijskim posljedicama za Poljsku, Komisija je također upozorila da će obustaviti isplatu nekih strukturnih fondova za pet poljskih regija koje su usvojile rezolucije protiv "LGBT ideologije". Te poljske regije mogle bi izgubiti 2.5 milijardi eura koje su trebale doći iz Bruxellesa.
I Hrvatska ima velikih problema s vladavinom prava
Sve ovo se tiče i Hrvatske, bez obzira na nepobitno dobre veze premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu. Iako Hrvatska trenutno nije u opasnosti da izgubi sredstva zbog problema s vladavinom prava, EK je više puta upozorila da je hrvatsko pravosuđe jedno od najgorih u EU, ali zasad ipak ne kao u Poljskoj i Mađarskoj.
>> Europska komisija objavila izvješće o vladavini prava u Hrvatskoj, nije dobro
Kao izazove za vladavinu prava u Hrvatskoj Komisija je prošle godine navela, npr., slabe administrativne kapacitete, koji stvaraju poteškoće Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću u ispunjavanju njihova mandata, gdje im je smanjena uloga u imenovanju sudaca i državnih odvjetnika te potreba za moderniziranjem IT sustava za provjeru imovinskih kartica koje nedostaju.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će se, nakon trakavice s izborom suca Vrhovnog suda, EK oglasiti ove godine o stanju vladavine prava u Hrvatskoj.