Europska komisija priprema strožu migracijsku politiku nakon nedavne krize u Ceuti. Očekuje se da će ključne promjene biti usvojene u narednim mjesecima, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla bi ih predstaviti već ovaj tjedan u govoru o stanju Europske unije, piše Euronews.
Kriza je izbila 30. srpnja, kada su deseci tisuća ljudi iz Maroka počeli prelaziti u Ceutu, španjolski grad na sjeveru Afrike. Tijekom dva dana ušlo ih je oko 60.000, što je bio najveći takav priljev između Maroka i Španjolske posljednjih godina. To je ojačalo političke napore za uvođenje strožih pravila na razini cijele Europske unije.
Iako se broj neregularnih prelazaka granice i zahtjeva za azil u EU kontinuirano smanjuje od 2023. godine, prema informacijama nekoliko dužnosnika, diplomata i zastupnika u Europskom parlamentu, sada se razmatraju tri nove opcije za jačanje vanjskih granica i učinkovitiji povratak migranata.
"Događaji kojima smo svjedočili ovog ljeta duboko su uznemirili Europljane. Jasno je da se u pogledu migracija mora najaviti nešto važno", izjavio je jedan dužnosnik EU-a. Ove opcije nisu međusobno isključive, što znači da bi se Von der Leyen na kraju mogla odlučiti za kombinaciju više njih.
Privremena obustava prava na azil
Najradikalniji prijedlog o kojem se raspravlja odnosi se na privremenu suspenziju pravila o azilu u slučajevima iznenadnih i masovnih dolazaka. To bi značilo da države članice više ne bi bile dužne obrađivati zahtjeve za azil osoba koje su ušle neregularno u okolnostima kakve su bile u Ceuti. "O toj se ideji raspravlja, a ona bi predstavljala značajnu promjenu", rekao je jedan dužnosnik EU-a.
Prema važećim pravilima, svaki strani državljanin koji se nađe u nekoj od zemalja EU ima pravo zatražiti azil, neovisno o načinu ulaska u Europu, a svaki se zahtjev mora razmatrati pojedinačno. Za ovu se promjenu zalažu pojedine države članice koje su slične mjere već uvodile proteklih godina.
Grčka je u srpnju 2025. na tri mjeseca obustavila obradu zahtjeva za azil migrantima koji su stigli morem iz Libije, dok Poljska od ožujka 2025. primjenjuje sličnu zabranu za osobe koje prelaze granicu iz Bjelorusije.
Foto: EPA
Moguće su velike promjene
Namjera Europske komisije da poveća ovlasti i broj zaposlenika Frontexa, europske agencije za zaštitu vanjskih granica EU-a, nije nova, ali su je događaji u Ceuti ponovno stavili u fokus. Von der Leyen je u svom govoru nakon reizbora u srpnju 2024. obećala utrostručiti broj osoblja agencije za granice, pa bi ona narasla na 30.000 službenika. Uz to, predviđeno je da Frontex u idućem sedmogodišnjem proračunu dobije 12 milijardi eura, dvostruko više nego dosad.
Opsežna reforma mandata agencije očekuje se do kraja godine, no detalji još nisu poznati. "Promjene bi mogle uključivati sudjelovanje u povratku migranata, širu suradnju s trećim zemljama i aktivniju ulogu u nadzoru", izjavio je jedan dužnosnik Frontexa i dodao kako će konkretan prijedlog vjerojatno biti predstavljen u listopadu. U ovoj fazi ni uprava agencije nije u potpunosti upoznata s planovima Europske komisije.
"Glavno je pitanje hoće li Frontex moći preuzeti ovlasti nacionalnih tijela u kriznim situacijama poput one u Ceuti", rekao je visoki zastupnik u Europskom parlamentu upućen u tu tematiku. Ipak, izrazio je sumnju da će se to doista i dogoditi. Umjesto toga, agencija bi mogla dobiti ulogu u deportaciji neregularnih migranata u treće zemlje koje nisu njihove matične, što predviđa nova Uredba o povratku. Njezino službeno usvajanje očekuje se na jesen.
Novac iz EU proračuna za centre za deportaciju
Centri za deportaciju, koje omogućuje spomenuta uredba, još su jedno područje gdje bi Komisija mogla poduzeti odlučne korake. Zakonodavstvo državama članicama daje veliku autonomiju u sklapanju sporazuma s trećim zemljama koje bi trebale prihvatiti te takozvane "centre za povratak".
Pet članica već je u poodmakloj fazi pregovora s partnerskim zemljama, čija imena nisu objavljena, a cilj je da deportacije započnu do 2026. godine. Sadašnja pravila ne predviđaju financijsko sudjelovanje EU u tim dogovorima. Očekuje se da nacionalne vlade same u potpunosti financiraju centre, a partnerskim zemljama mogu ponuditi i dodatna sredstva, trgovinska partnerstva ili druge poticaje.
Velika novost moglo bi biti obećanje da će se takvi centri financirati iz proračuna EU. Prijedlog Komisije predviđa 74 milijarde eura za upravljanje migracijama u razdoblju od 2028. do 2034. godine. "Većina država članica pokazala je interes za ovakve projekte. Ne može se isključiti zajedničko financiranje u budućnosti", rekao je dužnosnik EU i podsjetio na zajedničko pismo iz lipnja u kojem je 19 zemalja pohvalilo "inovativna rješenja" za smanjenje neregularnih migracija.
Podrška desnice
Osim podrške većine država članica, sva tri prijedloga imaju i potporu Europske pučke stranke (EPP), što bi moglo olakšati njihovo usvajanje u Europskom parlamentu. Kao i kod svih dokumenata o migracijama u ovom sazivu, EPP bi mogao osigurati većinu uz podršku desnih konzervativaca i zastupnika krajnje desnice.
S druge strane, nevladine organizacije, udruge civilnog društva i lijevi politički blok vjerojatno će se usprotiviti najavljenim mjerama. Oni su i ranije oštro kritizirali smjernice Komisije o migracijskoj politici. "Nastavak u istom smjeru je strašna pogreška", izjavila je zastupnica Zelenih Mélissa Camara.