Nastup američkog državnog tajnika Marca Rubija donio je olakšanje europskim sudionicima Sigurnosne konferencije u Münchenu, zvučeći znatno drugačije od potpredsjednika J. D. Vancea godinu dana ranije. Ipak, ostalo je nejasno radi li se o stvarnoj promjeni smjera ili samo o ublažavanju retorike i nudi li to priliku za obnovu partnerstva, piše Deutsche Welle.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optimistično je pozdravila Rubijev prijedlog o "ponovnom oživljavanju transatlantskog saveza". Poručila je da je došlo vrijeme da Europa preuzme odgovornost za vlastitu obranu, pri čemu se moraju prevladati određeni "tabui". Naglasila je potrebu za konkretnom primjenom odredbe iz Ugovora o EU prema kojoj su članice dužne braniti jedna drugu, što se može protumačiti kao korak prema formiranju europskog obrambenog saveza.
Međutim, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas pokazala je znatno manje strpljenja za američke poruke. U borbenom obraćanju u subotu ujutro poručila je da joj stalno "pljuvanje po Europi" ide na živce. "To je trenutno vrlo moderno. A ja se pitam, koja je zapravo alternativa?", upitala je Kallas.
Iako nije izravno spomenula Rubija, Kallas je oštro odgovorila na njegove kritike. "Ne želim da mi itko drži lekcije o slobodi medija", rekla je, ističući da je njezina Estonija na drugom mjestu svjetske ljestvice slobode medija, dok su Sjedinjene Države na 57. mjestu. Odbacila je i tvrdnje o civilizacijskom slomu Europe, pitajući zašto bi inače toliko država željelo postati članicom Unije. "Kada putujem svijetom, vidim zemlje koje se ugledaju na nas jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje vrlo cijenjene", naglasila je Kallas. Priznala je da se Washington i Bruxelles "ne slažu u svim pitanjima i da će tako i ostati".
Ipak, oko potrebe za jačanjem europske obrane vlada jedinstvo. Kao primjer navodi se Njemačka, koja će do kraja desetljeća udvostručiti izdvajanja za obranu u odnosu na početak desetljeća. Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad podsjetio je da Europljani već gotovo godinu dana u velikoj mjeri sami snose teret potpore Ukrajini.
Na marginama konferencije, ukrajinski narod nagrađen je Nagradom Ewald von Kleist. Nagradu, nazvanu po časniku Wehrmachta i sudioniku neuspjelog atentata na Hitlera, u ime cijelog naroda primio je predsjednik Volodimir Zelenski. "Ukrajinke i Ukrajinci strašno su patili, a posebno je strašno bilo kako ih je Rusija terorizirala tijekom proteklih, vrlo hladnih tjedana", rekao je voditelj konferencije Wolfgang Ischinger.
Zelenski je zahvalio svim državama koje pomažu Ukrajini, posebno Njemačkoj, ali je ponovno upozorio na nedostatak presretačkih raketa. Izjavio je da bi Ukrajina morala onesposobiti oko pedeset tisuća ruskih vojnika mjesečno kako bi se izvršio pritisak na Vladimira Putina.
Ukrajinski promatrači primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovogodišnjoj konferenciji nije u središtu pozornosti kao prije. "Od Münchena do fronte ima nešto manje od 2000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Europljani bi trebali razumjeti da taj rat može doći i do njih ako budu okretali glavu", upozorio je novinar Timofij Jelisratenko. U međuvremenu, ostaje neizvjesno hoće li trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a sljedećeg tjedna u Ženevi donijeti konkretne korake prema miru.
Diplomatska ofenziva Marca Rubija donekle je zasjenila nastup kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija, koji je govorio odmah nakon njega. Wang je poručio da su "Kina i EU partneri, a ne sustavni rivali ili protivnici", no dobio je znatno suzdržaniji pljesak od američkog kolege.
Analitičari smatraju da Europljani, unatoč svemu, cijene predvidljivost Pekinga u usporedbi s novom nepredvidljivošću Washingtona. Ipak, njemački kancelar Friedrich Merz, koji je već posjetio Kinu, upozorio je: "Kina sustavno koristi ovisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa svojim interesima". Zapadne zemlje posebno zabrinjava ovisnost o kineskom izvozu rijetkih metala.
Wang Yi je naglasio važnost Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija, iz kojih se Washington povlači. Govoreći o odnosima s SAD-om, rekao je da bi suradnja bila najbolja "za obje zemlje i za cijeli svijet", no ako Washington to ne želi, moguć je i sukob, pri čemu je ključno pitanje Tajvan. Na opetovane upite o kineskoj mirovnoj inicijativi za Ukrajinu, Wang je odgovarao da Kina želi mir, ali bez konkretnih prijedloga.
Kineski promatrači bili su otvoreniji. Televizijski voditelj Xu Qindu objasnio je kalkulaciju Pekinga: "Europljani čvrsto stoje uz Amerikance. Kada bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse, a Europljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji, a mi bismo ostali sami".
Kancelar Merz također je ocijenio da će Kina uskoro vojno biti potpuno ravnopravna Amerikancima, što europske prijestolnice stavlja pred veliku dilemu – kako se istovremeno distancirati od Kine, ali i surađivati s njom.
Ovogodišnja Sigurnosna konferencija u Münchenu nije ponudila odgovore, ali je jasno istaknula najveća pitanja našeg vremena. Na globalnom skeneru sigurnosti, pukotine u međunarodnom poretku vidljivije su no ikad i čini se da se samo produbljuju.