Već je pri serviranju škampa na summitu 23. listopada u Bruxellesu postalo jasno da nešto ne ide kako treba. Čelnici Europske unije okupili su se kako bi predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom ponudili ono što mu je nužno: golemi zajam od oko 140 milijardi eura, osiguran ruskom imovinom zamrznutom u Belgiji.
Plan je trebao osigurati financiranje Kijeva najmanje dvije godine i omogućiti Ukrajini stabilnost u razdoblju kada se rat na terenu ponovno zaoštrava, piše Politico.
Europski čelnici bili su toliko uvjereni u dogovor da su već raspravljali o tome kako bi Ukrajina trebala trošiti novac. Francuska je željela da se oružje kupuje u Europi, dok je Finska inzistirala da Zelenski može nabaviti opremu gdje god želi, smatrajući da bi prevelika uvjetovanost potpora samo usporila isporuku oružja.
No kad je rasprava prekinuta za ručak bez ikakvog dogovora o korištenju ruske imovine, postalo je jasno: Belgija, država s 12 milijuna stanovnika, neće dopustiti da plan ikakve vrste reparacijskog zajma uopće zaživi. Za mnoge u Bruxellesu to je bio šok jer Belgija gotovo nikada ne preuzima ulogu blokatora u europskoj politici.
Presudni udarac zadao je belgijski premijer Bart De Wever, 54-godišnji flamanski nacionalist poznat po duhovitim doskočicama i neobičnom stilu, ali ovaj put iznimno ozbiljan. Upozorio je kolege da je rizik ruske odmazde zbog eksproprijacije njihove državne imovine neodrživ.
Ako bi Moskva dobila pravni spor protiv Belgije ili Eurocleara, belgijskog depozitara koji drži ruska sredstva, Belgija bi sama morala vratiti sav novac. "To je potpuno suludo", rekao je.
Kako su sati prolazili, De Wever je inzistirao da se završni zaključci summita iznova prepravljaju, brišući svaku referencu na korištenje ruske imovine za financiranje Kijeva. Belgijska blokada uzdrmala je europsko jedinstvo u ključnom trenutku. Da je dogovor prošao, europski bi čelnici poslali snažnu poruku Vladimiru Putinu o dugoročnoj potpori Ukrajini i vlastitoj spremnosti da preuzmu rizik.
Umjesto toga, unutarnje podjele oslabile su i Zelenskog i EU, baš dok predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno zagovara nagodbu s Moskvom i mir koji mnogi u Europi smatraju izrazito nepovoljnim za Ukrajinu. Europski diplomati upozoravaju da bi odgađanje financiranja moglo oslabiti ukrajinski položaj uoči moguće nove diplomatske inicijative.
Situacija ostaje zamrznuta i dok se rat približava prekretnici. Ukrajina klizi prema financijskom ponoru, Trump pritišće Zelenskog da potpiše nepovoljan sporazum s Putinom, a Belgija i dalje blokira europski plan. Za Kijev, koji je već suočen s erozijom vojnih zaliha i sve sporijim isporukama zapadne pomoći, svaki tjedan neizvjesnosti znači puno.
"Rusi se sigurno zabavljaju", rekao je jedan EU dužnosnik upućen u pregovore.
Čelnici EU žele donijeti konačnu odluku na summitu 18. prosinca. No pitanje ostaje: mogu li Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa uvjeriti De Wevera da promijeni mišljenje? Belgija zasad ne popušta, a briselski dužnosnici sve otvorenije priznaju da pregovori nalikuju "zidu koji se ne može probiti".
Zasad nema znakova popuštanja. "Još nisam impresioniran. Nećemo stavljati rizike teške stotine milijardi na belgijska leđa. Ni danas, ni sutra, nikad", rekao je De Wever u obraćanju na televiziji.
Prema više od 20 dužnosnika i diplomata koji su anonimno opisali pregovore za Politico, europski je plan počeo pucati čim su narasle napetosti između De Wevera i novog njemačkog kancelara Friedricha Merza.
De Wever je na vlast došao nakon teških koalicijskih pregovora u veljači, a samo tri tjedna kasnije Merz je pobijedio na izborima u Njemačkoj. Obojica su temperamentna političara. Merz je odmah nakon pobjede izjavio da Europa mora težiti "punoj neovisnosti" o SAD-u i upozorio da bi NATO mogao nestati, što je izazvalo nervozu među susjednim državama.
U rujnu je Merz dodatno uznemirio belgijsku stranu kad je javno pozvao na korištenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, u trenutku dok je Belgija vodila interne osjetljive razgovore s Bruxellesom. Više izvora tvrdi da je "išao solo" i pogurao politiku u javnost prije nego što je Belgija bila spremna.
Nekoliko dana kasnije i von der Leyen je govorila o inicijativi, uz uvjeravanja da "nema zapljene imovine" i da bi se sredstva koristila kao predujam reparacija koje će Rusija ionako morati platiti. Potpora je rasla, ali belgijski prigovori bili su sve glasniji, navodi Politico.
Činilo se kako belgijski veleposlanik u EU Peter Moors signalizira da je Belgija spremna popustiti, ali ključni problem bio je to što Moors nije bio u izravnom kontaktu s premijerom. Sve odluke donosi De Wever, a on je bio čvrsto protiv zadiranja u Euroclear, ključno belgijsko financijsko središte.
Tek kad je stigao na summit, europski čelnici shvatili su koliko je ozbiljan. Za mnoge u europskim institucijama to je bio jedan od "najgorih komunikacijskih nesporazuma" unutar EU u posljednjih nekoliko godina.
Složenost belgijske politike dodatno je otežala situaciju. De Wever je usred domaće borbe za dogovor o proračunu od 10 milijardi eura, pa je mogućnost da Belgija jednog dana mora Rusiji platiti čak deset puta više nezamisliva.
EU problemima doprinosi i Washington. Prema dvojici diplomata, američki su dužnosnici Bruxellesu jasno poručili da žele zamrznuta sredstva vratiti Rusiji nakon mirovnog sporazuma i koristiti ih za zajedničku obnovu Ukrajine, u kojoj bi SAD uzeo 50 posto profita.
U europskim prijestolnicama to je dočekano s nevjericom, ali i kao upozorenje da će prostor za manevriranje uskoro biti još manji. Trump sve otvorenije zahtijeva da Ukrajina i Rusija postignu sporazum, što izaziva ozbiljnu zabrinutost europskih vlada koje strahuju da bi takav dogovor bio skrojen po mjeri Kremlja.
Belgijska strana zabrinuta je i zbog potencijalne destabilizacije eura ako se investitori prestraše zbog presedana eksproprijacije imovine. Euroclear, ključna institucija, izravno lobira kod premijerova ureda, tvrdi Politico.
Tu su i sigurnosne prijetnje. Dronovi su u studenom ometali promet iznad Zračne luke Bruxelles i letjeli nad vojarnama, što su vlasti protumačile kao moguće rusko izviđanje. Belgijski dužnosnici nisu skrivali bojazan da bi odluka o korištenju ruske imovine mogla dovesti do odmazde "hibridnim napadima".
Još jedna neizvjesnost je Viktor Orbán: ruska imovina zamrznuta je samo zato što su svih 27 članica EU svakih šest mjeseci glasale za produljenje sankcija. Ako se Orbán predomisli, imovina bi se mogla osloboditi i Belgija bi se ponovno našla u središtu financijske i političke oluje.
EU se približava ključnom summitu, ali pravno održivo rješenje možda ni ne postoji. Sve opcije nose rizike: otvaranje državnih proračuna, zajedničko zaduživanje ili privremeni hitni zajam. No bez dogovora, Ukrajina bi se mogla suočiti s ozbiljnim kolapsom financijskog sustava.
Estonski ministar Jonatan Vseviov upozorava: "Ovo nije računovodstvena vježba. Pripremamo najvažniji Europski vijeće u modernoj povijesti."
Pitanje koje lebdi nad Bruxellesom isto je kao i u svakoj krizi: može li Unija od 27 država, s različitim interesima, unutarnjim problemima i političkim rivalstvima, donijeti zajedničku odluku kad je najvažnije?
Jedan diplomat sažeo je odgovor bez iluzija: "To danas nitko ne može znati."