Foto: FAH
MULTINACIONALNE kompanije trebale bi plaćati porez u državama u kojima ostvaruju dobit, poručio je ovaj tjedan Europski parlament.
Parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u srijedu usvojio izvješće Posebnog odbora za porezna rješenja (TAXE), osnovanog nakon izbijanja afere LuxLeaks u studenome 2014. kada je otkriveno da je 340 multinacionalnih kompanija imalo povlašten porezni tretman u Luksemburgu koji im je omogućio da plaćaju vrlo malo poreza ili gotovo ništa. Skandal je doveo u neugodnu poziciju predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, bivšeg luksemburškog premijera.
Zastupnici smatraju da bi multinacionalne kompanije trebale plaćati porez u državama u kojima ostvaruju dobit. Upozoravaju da je sadašnje tržišno natjecanje na području poreza jako štetno jer potiče agresivno planiranje plaćanja poreza i njegovo izbjegavanje i to bez odgovarajućeg zakonskog okvira. Osim što umanjuje prihode od poreza, ističu da je nepravedno što velike kompanije gotovo uopće ne plaćaju poreze na dobit, dok s druge strane građani i mala i srednja poduzeća moraju uredno plaćati poreze.
"Porezi koje mora platiti Disney čine samo 3,3 posto njegove dobiti od više od milijardu eura, a Facebook je 2015. platio samo 5000 britanskih funti poreza; daleko manje od svojeg prosječnog korisnika", rekao je parlamentarni izvjestitelj Michael Theurer (ALDE, Njemačka) tijekom rasprave na plenarnoj sjednici u utorak, prenosi EurActiv.
OECD procjenjuje da nacionalne vlade godišnje gube između 100 i 240 milijardi američkih dolara ili između 4 i 10 posto globalnih poreznih prihoda zbog korporacija koje na razne načine izbjegavaju plaćanje poreza.
Theurer je u razgovoru za portal EP-a rekao da je usvojeno izvješće kvalitetna analiza nepravednih i dijelom nezakonitih praksi međunarodnih korporacija za izbjegavanje plaćanja poreza."To je prekretnica na teškom putu prema efikasnoj regulativi koja će omogućiti pošteno porezno natjecanje u skladu sa socijalnim tržišnim gospodarstvom", rekao je.
"Nadam se da će skandal LuxLeaks i rad Odbora TAXE biti prekretnica u načinu na koji uređujemo porezni sustav", dodala je suizvjestiteljica Elisa Ferreira (S&D, Portugal).
Prijave poreza po državama i zajednička konsolidirana porezna osnovica
Parlament u pravno neobvezujućoj rezoluciji preporuča da se multinacionalnim kompanijama uvede obveza podnošenja financijskih izvješća s podacima o dobiti, plaćenim porezima i primljenim subvencijama u svakoj državi u kojoj posluju (eng. country-by-country reporting) kako bi se osiguralo da plaćaju porez u državi u kojoj ostvaruju dobit. Te informacije trebale bi biti dostupne javnosti, možda u obliku središnjeg europskog registra.
Zauzima se također za uvođenje jasnih definicija ključnih poreznih termina, kao i za dogovor oko toga što je dopušteno u pogledu poreznih rješenja i transakcija unutar kompanija.
Parlament ističe da je najbolji način da se to postigne i da se na europskoj razini okončaju povlašteni tretmani, neusklađenost nacionalnih poreznih sustava i prakse koje dovode do erozije porezne osnovice uvođenje obvezne europske zajedničke konsolidirane korporativne porezne osnovice (CCCTB) što je moguće prije. U EU je upravo u tijeku javna rasprava o CCCTB-u koja traje do siječnja iduće godine.
Transparentnost
U cilju jačanja transparentnosti, zastupnici su pozvali države članice EU-a da sustavno razmjenjuju nacionalna porezna rješenja i druge porezne informacije koje imaju utjecaj na druge članice. Inzistiraju da bi Europska komisija trebala također dobiti te informacije kako bi mogla ispunjavati svoju zadaću kontrole tržišnog natjecanja, kao u slučaju Starbucksa i Fiata.
Zaštita zviždača
Parlament se zauzima i za bolju zaštitu zviždača, napominjući da su za otkriće afere LuxLeaks zaslužni istraživački novinari na osnovi informacija koje je odao bivši djelatnik PwC-a Antoine Deltour.
Deltour, 28-godišnji Francuz, u Luksemburgu je optužen za krađu, odavanje poslovnih tajni, pranje novca i prijevaru, dok s druge strane nijedna multinacionalna kompanija dosad nije optužena ni za kakva kaznena djela u toj aferi jer su dogovori o poreznim aranžmanima bili zakoniti.
Otpor u istrazi
Odbor TAXE saslušao je prošli tjedan predstavnike 11 multinacionalnih kompanija u vezi s njihovim poreznim praksama, no nakon petosatne rasprave mnogi zastupnici ostali su razočarani jer su predstavnici kompanija uglavnom izbjegavali izravne odgovore, inzistirajući da poštuju zakone.
Od 13 pozvanih kompanija, poziv su odbili samo Fiat Chrysler i Walmart. Odazvali su se Facebook, Google, Amazon, Coca-Cola, McDonald's Europe, Ikea, Philip Morris, Disney, Anheuser-Busch InBev, HSBC i Barclays, ali tek nakon što su im zastupnici zaprijetili da će oduzeti akreditacije njihovim lobistima u Bruxellesu ako se ne pojave.
"Počelo je tako da su rekli 'ne', ne dirajte nas, mi nemamo ništa s ovim pitanjima. No zatim su, jedna po jedna, sve tvrtke došle, a neke su rekle 'da', slažemo se s vašim prijedlozima" kao što je zajednička konsolidirana porezna osnovica, kazala je Ferreira u razgovoru za portal EP-a.
"Bili smo dobrodošli, no istog trena kad smo krenuli razgovarati o detaljima, počelo se s tajnama", kazala je, govoreći o posjetima zemljama upletenim u skandal. Izaslanstvo odbora posjetilo je Belgiju, Luksemburg, Švicarsku, Irsku, Nizozemsku i Veliku Britaniju.
"Mogli smo odraditi bolje, ali susreli smo se s otporom važnih sudionika, nekih država članica i Europske komisije. Zbog toga nismo dobili cijeli niz važnih dokumenata, a mnogi su bili cenzurirani", dodao je Theurer.
Komentirajući prijedlog EP-a da kompanije podnose financijska izvješća s podacima za sve države u kojima posluju kako bi plaćale porez ondje gdje ostvaruju dobit, europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Pierre Moscovici objasnio je da zbog "obveze jednoglasnog odlučivanja u poreznim pitanjima" napredak s tim u vezi nije moguć, prenosi EurActiv.
"EULeaks"
Parlamentarna istraga ovog pitanja nije završena. Produljena je za još šest mjeseci.
"Europski parlament vjeruje da njegov zadatak nije završen. Borba protiv porezne evazije i optimizacije tek počinje", rekao je njemački zastupnik Peter Simon (S&D).
Theurer je objasnio da bi novi mandat zastupnicima mogao omogućiti da se pozabave "pitanjem političke odgovornosti koje nije riješeno", aludirajući ponajprije na predsjednika EK Jean-Claudea Junckera, koji je bio luksemburški premijer punih 18 godina, od 1995. do 2013.
Radikalno lijevi zastupnik Fabio De Masi rekao je da je "Juncker bio u pravu kada je rekao da bi se skandal trebao zvati EULeaks a ne LuxLeaks, jer se neke porezne prakse tiču svih članica EU-a.