Europski problem s vojskom postaje sve ozbiljniji

Foto: Profimedia

Problem europskih zemalja s brojem vojnika se sveo ne toliko na novačenje novaka koliko na uvjeravanje postojećih snaga da ne napuštaju vojsku, piše Politico. Ovaj je tjedan francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu predstavio plan zadržavanja talenata kako bi potaknuo vojno osoblje da ostane u uniformi.

Do toga je došlo nekoliko dana nakon što je godišnje izvješće podneseno njemačkom parlamentu pokazalo da je 2023. godine oko 1537 vojnika napustilo Bundeswehr, čime se vojska smanjila na 181.514 pripadnika.

Problem cijelog Zapada

"Ti razgovori se sada odvijaju u svim europskim prijestolnicama, u svim demokracijama koje imaju profesionalne vojske bez obaveznog vojnog roka", rekao je jučer Lecornu, naglašavajući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.

"Na sastancima NATO-a možemo razgovarati o opremi, ali sada također govorimo o razini zadržavanja ljudi u vojsci", dodao je.

Dok se Europa ponovo naoružava zbog rata u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske najavljuju povratak obaveznog služenja vojnog roka, podsjeća Politico. Podsjetimo, ministar obrane Ivan Anušić najavio je uvođenje vojnog roka koji bi trajao tri mjeseca, a krenuo bi od početka sljedeće godine.

Danska će u vojsku pozivati i žene, Njemačka razmišlja o vraćanju vojnog roka

Druge, poput Danske, planiraju ga proširiti tako da uključuje i žene. Njemačka je ukinula obavezni vojni rok 2011., ali s obzirom na to da su mnogi u vojsci zbog starosti napustili službu, opet se raspravlja o povratku neke vrste obaveznog služenja vojske.

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske, izazov je učiniti oružane snage atraktivnima, a to je teško izvesti u vremenima niske nezaposlenosti, oštre konkurencije privatnog sektora i široke rasprostranjenosti rada na daljinu.

Ne radi se samo o novcu

U Francuskoj vojno osoblje u prosjeku ostaje u oružanim snagama godinu dana manje nego ranije. U Ujedinjenom Kraljevstvu godišnji manjak u zapošljavanju iznosi 1100 vojnika, što je ekvivalent dvije pješačke bojne, iako je vlada ugovorila zapošljavanje s privatnom tvrtkom Capita.

Novac, naravno, igra važnu ulogu u uvjeravanju da ljudi ostanu. Jedna od vodećih mjera francuskog plana je povećanje starosnih mirovina integracijom bonusa; povećavaju se i plaće. No problem je u tome što uvjeti usluge jednostavno nisu tako privlačni. U vojsci se, naime, u pravilu puno radi prekovremeno te se mjesecima izbiva od kuće.

"Problem nije novačenje nego zadržavanje, moramo zadržati i obitelji", rekla je admiralica Lisa Franchetti, šefica operacija američke mornarice, na konferenciji u Parizu ranije ove godine.

Poljska jako digla plaće vojnicima

U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plaća od oko 20 posto u nastojanju da zadrži vojnike. Minimalna mjesečna plaća za vojnika raste sa 4960 zlota (1150 eura) na 6000 zlota. Kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska je narasla s 95.000 u 2015. na 215.000 ove godine.

Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smještaja i pristupa zdravstvenoj skrbi i skrbi za djecu. Parovi koji rade u ministarstvu oružanih snaga, čak i ako je jedan civil, moći će zajedno mijenjati radna mjesta.

"Radije bih da manje zapošljavamo ako bismo uspjeli poboljšati zadržavanje postojećih snaga. To mi je draže nego da krećemo u veliko novačenje ljudi, a da pritom broj onih koji ostaju u vojsci stalno pada", rekao je Lecornu.

Njemačka želi povećati broj vojnika, ali...

Njemačka vlada u sklopu napora za jačanje nacionalne obrane želi povećati broj vojnika na 203.000 pripadnika do ranih 2030-ih, ali novačenje ide jako sporo.

Posebna povjerenica Bundestaga za oružane snage, Eva Högl, rekla je da je povratak nekog oblika vojnog roka jedan od načina da se stvari preokrenu. Dodaje kako je uključivanje žena "očitiji potez kojem je cilj zaustavljanje pada brojka vojnika" budući da je potencijal "daleko od iscrpljenog", rekla je.

Zakonom usvojenim prošle godine njemačka vlada pokušala je uvjete u vojsci učiniti privlačnijima. Oni tako uključuju veću potporu za skrb o djeci i povećanje mirovina.

Ne postoje samo problemi s brojem ljudi, nego i osnovnom infrastrukturom. "Kad posjećujem trupe, više ne čujem da nedostaju kacige i zaštitni prsluci, nego i ormarići", napisala je Högl u godišnjem izvješću.

Prema Högl, popravak vojarni i vojnih objekata koštat će oko 50 milijardi eura, što iznosi oko pola ukupnog posebnog fonda koji je vlada osigurala za jačanje vojske nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Pročitajte više