GOTOVO sve zemlje EU prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.
Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u poskočio je u 2020. godini na 6.9 posto, s 0.5 posto u prethodnoj godini.
U eurozoni porastao je na 7.2 posto, s 0.6 posto u 2019. godini, izračunao je europski statistički ured.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na razini EU u 2020. godini na 90.7 posto, sa 77.6 posto u godini ranije.
U zoni primjene zajedničke europske valute gotovo se izjednačio s BDP-om, poskočivši na 98.0 posto. U 2019. godini iznosio je 84 posto.
EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3.0 posto, a javni dug 60 posto.
Španjolska s najvećim manjkom
Gotovo sve su zemlje EU u 2020. premašile gornju granicu dopuštenog manjka iskazanog udjelom u BDP-u od tri posto, uz iznimku Danske gdje je iznosio 1.1 posto. Blizu su granice Švedska i Bugarska, gdje je iznosio 3.1, odnosno 3.4 posto.
Najviši je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila Španjolska, od 11.0 posto. Slijede Malta, Grčka i Italija s 10.1, odnosno 9.7 i 9.5 posto. Blizu su i Belgija, s 9.4 posto, te Francuska i Rumunjska s 9.2 posto. U Austriji bio je nešto ispod 9.0 posto.
U Sloveniji i Mađarskoj proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 8.4, odnosno 8.1 posto.
Eurostat je u skupinu izdvojio i Hrvatsku s manjkom u proračunu konsolidirane opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 7.4 posto, odnosno 27.5 milijardi kuna. Isti je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila i Litva, a blizu je i Poljska sa sedam posto.
U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0.3 posto, odnosno 1.2 milijarde kuna. Time je snižena procjena iz prošlogodišnjeg listopada, prema kojoj je višak u 2019. iznosio 0.4 posto, odnosno 1.59 milijardi kuna.
Grčka s najvećim dugom
Borba s posljedicama pandemije očitovala se i u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, koji je u 14 zemalja EU-a u 2020. premašio gornju dopuštenu granicu u EU od 60 posto.
Najviši je ponovo bio u Grčkoj, dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 155.8 posto, Portugal sa 133.6 posto i Španjolska sa 120 posto BDP-a.
Među zemljama s najvišim javnim dugom Eurostat je izdvojio i Cipar, gdje je dosegnuo 118.2 posto, te Francusku i Belgiju, čiji je javni dug iznosio 115.7, odnosno 114.1 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju 2020. godine dosegnuo 88.7 posto BDP-a, odnosno 329.7 milijardi kuna, . U 2019. godini iznosio je 292.9 milijardi kuna ili 72.8 posto BDP-a, čime je potvrđena procjena iz listopada prošle godine.
Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u Austrija, s 83.9 posto, te Mađarska i Slovenija, s 80.4, odnosno 80.8 posto BDP-a.
U Njemačkoj je udio javnog duga u BDP-u premašio gornju propisanu granicu od 60 posto, dosegnuvši u 2020. godini 69.8 posto.
Najniži udio duga u BDP-u u 2020. imala je Estonija, od 18.2 posto. Najbliže su joj Luksemburg i Bugarska, s udjelima od 24.9, odnosno 25 posto.
U skupini zemalja s najnižim razinama duga iskazanim udjelom u BDP-u Eurostat je još izdvojio Češku i Švedsku, s udjelima od 38.1, odnosno 39.9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.