Farski otoci više ne pripadaju europskim zemljama i autonomnim područjima u kojima nije dopušten pobačaj na zahtjev. Prošli četvrtak parlament ove autonomne i samoupravne nacije unutar Kraljevine Danske tijesnom je većinom (17 prema 16) izglasao promjenu vrlo restriktivnog zakona iz 1956. godine, pa će odsad i tamo biti dostupan pobačaj na zahtjev do kraja 12. tjedna trudnoće.
"Ovo je veliki trenutak za žene s Farskih otoka, koje se sada mogu osjećati poštovano u vlastitoj zemlji. Napokon imaju pravo same odlučivati o svojim tijelima", rekla je za dansku javnu televiziju (DR) Hervør Pálsdóttir, zastupnica ljevičarske Republikanske stranke u parlamentu, kojim dominiraju tri stranke socijaldemokratskog bloka.
Prema dosadašnjem zakonu, koji je do početka 70-ih godina prošlog stoljeća bio na snazi i u Danskoj, pobačaj je na Farskim otocima bio dopušten samo u iznimnim slučajevima: ako je život žene u opasnosti, u slučaju silovanja ili incesta, ako fetus pati od teške i neizlječive bolesti i ako se žena smatra nesposobnom brinuti za dijete.
O pobačaju su dosad odlučivali isključivo liječnici, ali pod prijetnjom dvogodišnje zatvorske kazne ako omoguće pobačaj mimo zakonskih kriterija. Zatvorom do tri mjeseca mogla je biti kažnjena i trudnica koja je pobacila ako je bila svjesna da nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog kaznene odgovornosti žene s Farskih otoka često su na pobačaj putovale u Dansku, uz trošak od najmanje 2000 eura.
"Žene su bile svjesne da moraju proći kroz zakonski proces prije nego što smo mogle razgovarati o tome što im je potrebno. To je bilo vrlo neugodno i narušavalo je povjerljiv odnos između liječnika i pacijenata. Većina žena s Farskih otoka znala je koje su iznimke kod pobačaja. Dakle, znale su što i kako reći da bi im pobačaj bio dopušten", rekla je za DR ginekologinja Diana Reynstind.
Posljednji službeni podaci iz 2023. godine govore da su na Farskim otocima obavljena 42 pobačaja te 573 poroda živorođene djece. Stopa pobačaja je višestruko niža nego u Danskoj, ali u statistiku nisu uvrštene žene s Farskih otoka koje su pobacile u Danskoj.
Inicijativa za legalizacijom pobačaja na zahtjev dobila je zamah prije nekoliko godina, kada je strukovno udruženje liječnika na Farskim otocima među svojim članovima provelo anketu o promjeni zakona o pobačaju. Oko 80 posto liječnika podržalo je promjenu, no trebalo je vremena da se promijeni i politička klima.
O zakonskom prijedlogu koji je prihvaćen prošli tjedan glasalo se i prošle godine, ali tada nije prošao. Na Farske otoke svakako je utjecao i stav Danske, koja je u lipnju ove godine omogućila pobačaj na zahtjev do 18. tjedna trudnoće (prije je bio dopušten do 12. tjedna) te ukinula obvezu pristanka roditelja za pobačaj maloljetnica starijih od 15 godina.
Erhard Joensen, zastupnik konzervativne Unionističke stranke na Farskim otocima, glasao je protiv prijedloga o legalizaciji pobačaja na zahtjev i smatra da ovo pitanje nije definitivno riješeno: "Poštujem ishod glasanja, ali čini mi se da novi zakon ne uživa previše podrške. Pitanje je što će biti nakon parlamentarnih izbora sljedeće godine. Mislim da mnogi ne podržavaju ovu promjenu".
Farski otoci uključili su se u trend liberalizacije pobačaja u Europi, odnosno napustili su sve malobrojniju skupinu zemalja s restriktivnim zakonima. Andora je ostala jedina europska država s potpunom zabranom pobačaja, bez ikakvih zakonskih iznimaka. Pobačaj na zahtjev trenutačno nije dopušten ni u Malti, Poljskoj, Monaku i Lihtenštajnu.
Treba dodati i kako Farski otoci (oko 55.000 stanovnika) imaju jednu od najviših stopa fertiliteta u Europi (1.9). Prosječna stopa fertiliteta u Europi je oko 1.4, a Hrvatska je trenutačno nešto iznad te brojke. Da bi se svaka generacija populacije zamijenila sljedećim naraštajem, bez potrebe za imigracijom, nužna je stopa 2.1. Sve ispod toga znači opadanje domicilnog stanovništva.