Hrvatska kupuje tenkove dok demografski nestaje, a djeca koja se danas rađaju mogla bi biti posljednja generacija Hrvata, dramatično je upozorenje koje je iznio filozof i kulturni teoretičar Boris Buden. Jedan od najpriznatijih intelektualaca hrvatskog podrijetla u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
Buden, koji desetljećima djeluje u međunarodnoj akademskoj zajednici, ali redovito analizira razvoj postjugoslavenskih društava, ističe da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj i političkoj krizi koju političke elite sustavno zanemaruju. Dok se Zapad ponovno naoružava, a Hrvatska taj trend bez rasprave slijedi, golema neravnoteža moći ostaje nepromijenjena.
"Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces", rekao je Buden gostujući u emisiji Izvan okvira.
Njegove kritike posebno su usmjerene na nabavu gotovo pedeset tenkova Leopard, čija cijena doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u državi koja se desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
"Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima", rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma te ističe kako suvremeni ratovi pokazuju da tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost.
"Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe", rekao je. "Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni", kazao je.
Buden, koji od 1990-ih kritički prati političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
"U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije", rekao je.
Prema njemu, demografske politike u Hrvatskoj uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani. "Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati. Neće ih biti više", smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegove analize tranzicije i postjugoslavenskog prostora čine ga posebno relevantnim sugovornikom za razumijevanje stvarnosti jugoistočne Europe.