OTKAKO su u srpnju objavljene prve snimke svemirskog teleskopa James Webb (JWST), mnoge su fascinirale zapanjujuće fotografije svemirskih prostranstava: od nevjerojatno detaljnih slika Jupitera i savršenog Einsteinovog prstena do najudaljenije poznate zvijezde.
Sada nas je Webb ponovo iznenadio. Skrenuo je pogled s dubokog svemira prema našem Sunčevom sustavu te pritom uhvatio blistavi Neptun i njegove delikatne prstenove od prašine; što je njihova najdetaljnija snimka u zadnjih tridesetak godina.
Naime, astronomi su zadnji put ovako blisko promatrali najudaljeniji planet od Sunca 1989. godine kada je NASA-in Voyager 2 postavio rekord te postao prva i jedina svemirska letjelica koja je prošla pokraj ovog ledenog diva.
Webb vs. Hubble
James Webb je revolucionarni, devet milijardi dolara vrijedan infracrveni svemirski teleskop. Sto puta je osjetljiviji od teleskopa Hubble i uglavnom će promatrati svemirska prostranstva u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde.
Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
"Sada smo zbog Webbove sposobnosti da promatra svemir u infracrvenom spektru dobili mogućnost da bolje sagledamo Neptunovu atmosferu. Teleskop uklanja sve odsjaje i pozadinu tako da možemo krenuti s proučavanjem atmosferskog sastava planeta", rekao je Mark McCaughrean, viši savjetnik za znanost i istraživanje u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA).
Drugačija boja Neptuna?
Neptun na snimkama teleskopa Hubble izgleda tamnoplav zbog metana u njegovoj atmosferi. Međutim, valne duljine bliže infracrvenom zračenju, a koje je uhvatila Webbova kamera NIRCam, pokazuju sivkasto bijel planet, s ledenim oblacima koji šaraju njegovu površinu.
"Prstenovi se više reflektiraju u infracrvenom zračenju pa ih je stoga mnogo lakše vidjeti", objasnio je McCaughrean, a prenosi The Guardian.
Na novim snimkama se također vidi zanimljivo svijetlo područje u blizini Neptunova pola. Budući da njegov sjeverni pol nije nagnut prema Zemlji, već od nje i da planetu trebaju 164 godine da obiđe Sunce, astronomi još nisu dobro pogledali to područje.
Sjajan mjesec Triton
Webb je također uočio sedam od 14 poznatih Neptunovih mjeseca. Tako nad ledenim divom možemo vidjeti nešto što izgleda kao sjajna i udaljena zvijezda, no zapravo se radi o Tritonu – ogromnom mjesecu koji kruži oko ovog planeta.
Triton je zapravo veći od patuljastog planeta Plutona, a izgleda sjajnije od Neptuna jer je prekriven ledom koji reflektira svjetlost.
"Neptun za razliku od Tritona upija većinu dolazeće svjetlosti", rekao je McCaughrean.
Budući da Triton kruži u pogrešnom smjeru oko Neptuna, smatra se da se zapravo radi o tijelu iz obližnjeg Kuiperovog pojasa koji je u nekom trenutku zarobila orbita ledenog diva.
Ledeni div s pet glavnih prstenova
Neptun se nalazi toliko daleko od Sunca da je jedini planet u Sunčevom sustavu koji nije vidljiv golim okom i prvi čije je postojanje prvo predvidjela matematika. Otkriven je 1846. godine.
Otprilike je četiri puta širi od Zemlje. Ako bismo zamisli Zemlju kao veću jabuku, Neptun bi bio veličine košarkaške lopte.
Radi se ledenom divu. Većina njegove mase se sastoji od guste tekućine "ledenih" materijala - vode, metana i amonijaka. Atmosferu Neptuna uglavnom čine molekularni vodik, helij i metan.
Neptun ima najmanje pet glavnih prstenova i još četiri prstenasta luka, odnosno nakupine prašine i krhotina koji su vjerojatno nastali zbog gravitacije obližnjeg mjeseca.