FOTO U Puli otvorili ulovljenu najotrovniju ribu na svijetu, evo što su u njoj našli

U Medulinskom zaljevu nedavno je ulovljena najotrovnija riba na svijetu, srebrnopruga napuhača. Sada je obavljena i laboratorijska analiza utrobe.

Portal Glas Istre imao je priliku prisustvovati laboratorijskoj analizi ribe u Laboratoriju prirodnih znanosti pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, pod vodstvom dr. sc. Nevena Iveše, višeg znanstvenog asistenta i morskog biologa.

Prva je to napuhača u Jadranu kojoj se analizira sadržaj želuca, a nalaz će objaviti u znanstvenom časopisu. Ovu je ribu slovenski državljanin Anton Vidovič prije desetak dana ulovio na 19 metara dubine kraj otoka Ceja. Zahvaljujući ribolovcu Mariju Lazariću koji je po Vidovičevoj dojavi odmah obavijestio Ivešu, imali su priliku dobiti potpuno svježi primjerak za analizu.

Tri udice u želucu

Inače ova riba obitava u Tihom i Indijskom oceanu, kao i Crvenom moru. Iveša smatra da se kod nas radi o samo jednoj jedinki.

Prema njegovim riječima, to se s jedne strane može pripisati činjenici da rijetko žive u plovama i pokazuju agresivno ponašanje prema pripadnicima iste vrste. S druge strane, ulovljena je riba u ustima imala jednu udicu, a u želucu još tri. No, i unatoč tome što je prethodno progutala tri udice, ova je grabežljivica i dalje napadala mamac.

Uz ovu se ribu veže više kategorija opasnosti.

Višestruka opasnost

Ona dolazi i u vidu ugriza, jer su u nekim zemljama, primjerice u Libanonu, zabilježeni slučajevi ugriza ljudi. Iako nije potrebno dizati paniku, bitno je znati da će sve više ovakvih tropskih riba dolaziti i u naše krajeve, stoga je korisno imati više informacija o ovoj ribi i o tome kako s njom postupati. Važno je ne dirati ju jer, nakon otrovne zlatne žabe iz Amazone, ova riba glasi kao druga najotrovnija životinja na svijetu.

Cijela je životinja otrovna. I meso i koža. Pogotovo koža jer ona nema ljuske, i samim time, kao i druge ribe koje ih nemaju, izlučuje mnogo sluzi za obranu i osmoregulaciju. I samim time, otrov se nalazi i u sluzi, a najviše otrova nalazi se u unutarnjim organima i u jetri. Protuotrov još uvijek ne postoji.

To je jedan živčani otrov koji blokira živčane impulse i samim time kod čovjeka može doći do blokade vitalnih funkcija i do smrti. Trovanje se odvija u nekoliko faza, a prvi simptomi već se pojavljuju u razmaku od 10 do 45 minuta nakon izlaganja otrovu, objašnjava Iveša dodajući da će jedinku poslati na daljnju analizu u Split gdje će izolirati toksin i dobiti informacije o njegovoj jačini.

Nakon prethodno uzetih biometrijskih mjera i uzoraka sadržaja želuca, a prije uzimanja uzoraka spolnog tkiva – gonada, pod mikroskopom je pregledano čime se riba nedavno hranila. Ono što Iveša uočava su komadići ljušture nekoliko vrsta autohtonih rakova, komadić školjkaša, ljuštura puža i ježinca. Pronađen je i komadić kosti ribe. Sve to potvrđuje da ova riba ima zaista snažne zube.

Zubima drobi i metal

Naime, srebrnopruga napuhača pripada skupini četverozupki (Tetraodontidae) kojima zubi rastu cijeli život.

Zubalo im je omogućilo da zauzmu ekološku nišu u moru, da se mogu hraniti organizmima koji su drugim životinjama većinom nedostupni, kao što su rakovi, bodljikaši, ježinci, školjkaši, puževi, sve životinje koje imaju tvrdi oklop.

Zbog toga što ima tu prilagodbu, ona može jako dobro iskorištavati taj resurs i razvijati se, priča nam Iveša dodajući da još uvijek nije poznato razmnožavaju li se one i u Jadranu.

A iako još uvijek nije invazivna vrsta u našem ekosustavu, zabrinjavajuće je to što njezini zubi, dva sraštena gore i dolje, mogu pregristi i metal.

Cijela riba je otrovna

Upravo zbog toga, u zemljama gdje je postala invazivna, ribari imaju problema jer im uništava ribarske alate i ulov.

"U tim područjima ova vrsta čini pet posto ukupnog ulova u malom obalnom ribolovu, a nema nikakvu tržišnu vrijednost i zabranjeno ju je konzumirati na području Europske unije. A s obzirom na to da je, još dodatno, i otrovna, ribari moraju posebno paziti da s njome u kontakt ne dođu ni oni ni njihova druga lovina, jer se taj tetrodotoksin može prenijeti sluznicama i na druge organizme", govori Iveša.

Dodaje da ljudi pri rukovanju s njima obavezno moraju nositi zaštitne rukavice i paziti da ne dotaknu sluznice poput usta i očiju.

Dok analiziramo ribu, Iveša nam demonstrira organ vrećaste strukture koji se napuhava, a po kojem je riba i dobila ime. U njega uvlači vodu i povećava svoj volumen, njime se brani od neprijatelja kako ju ne bi mogao progutati. Napuhavanju ove ribe svjedočio je i ribar u Medulinskom zaljevu, a opisao nam je i kako je to pratilo i škrgutanje zubima.

Cijenjena delicija

No, ova riba nema samo negativne konotacije. Srebrnopruga napuhača je izuzetno ukusna, a za jednu porciju ove delicije u Japanu potrebno je izdvojiti 100 eura. Japanci imaju propise kojima je regulirana njihova konzumacija, a visokoobrazovani kuhari koji ih pripremaju moraju položiti iznimno teške ispite i imati certifikat koji izdaje vlada. I sam bi, kaže Iveša, volio probati ovu deliciju.

Japanski grad Shimonoseki, veličine Šibenika ili Splita, duguje svoj razvoj i značajan doprinos ekonomiji upravo ovoj ribi, odnosno njenoj ponudi na tržištu. Ta vrsta je ondje jako cijenjena i na njoj se bazira cijela gastronomska ponuda, kao i školovanja, tradicija, rekao je Iveša dodajući da ju ljudi često krivo nazivaju fugu, što je japanski izraz za sve ribe napuhače.

U Mediteranu ih ima desetak vrsta koje su došle kroz Sueski kanal i Gibraltarski prolaz, a ono što mnogi ne znaju je da velik broj riba napuhača sadrži spomenuti otrov.

Smatra da dolasku ovakvih vrsta u naša mora, između ostalog, kumuje zagrijavanje mora, no i da je značajnu ulogu u tome odigrao razvoj maritimnog prometa.

U Mediteran ušla 2003.

U Mediteran je ova vrsta ušla 2003. godine u Turskoj, gdje je prvi put zabilježena, i od tada se masovno širi. Najviše ih ima duž obale Sirije, Libanona, Turske i južne Grčke. U Jadranu je prvi put zabilježena 2012. godine, kasnije je bilo još nekoliko pojedinačnih nalaza, a ovaj nalaz u sjevernom Jadranu definitivno nam je potvrda da imamo posljedice klimatskih promjena budući da su to ribe umjerenog, odnosno tropskog i suptropskog pojasa kojima ne odgovara hladna voda, no sjeverni Jadran se zagrijao.

"Moje osobno mišljenje je da tu kumuje i maritimni promet, s obzirom na riječku luku, Veneciju, Kopar i Trst. Prema znanstvenim predikcijama, taj promet će se još udeseterostručiti u idućih trideset godina, a ja sam uvjeren da on doprinosi dolasku ovih vrsta kod nas", rekao je Iveša.

Naglašava da pojavu ove ribe u našem moru treba shvatiti kao upozorenje na moguće promjene i sve veću prisutnost ovakvih slučajeva. Ribare treba upozoriti da dojave ulove, da ih ne diraju i ne vraćaju u more, već ih usmrte.

Mišljenja je da veći problem od jedne nepoznate ribe predstavljaju nesreće na moru, uključujući velike brzine plovila, nalete na kupače, ozljede s propelerima.

Pročitajte više