Francuska javna radiotelevizija našla se u središtu političke oluje nakon što je pokrenuta parlamentarna istraga o njezinoj "neutralnosti, radu i financiranju". Istragu je inicirala desničarska stranka UDR, saveznica krajnje desne Nacionalne fronte (RN) Marine Le Pen, usred optužbi da su državna televizija i radio pristrani protiv njih, piše The Guardian.
S obzirom na ključnu ulogu medija uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, napetosti rastu. Le Pen, za koju se očekuje da će ući u završni krug predsjedničke utrke, izjavila je kako "postoji jasan problem s neutralnošću u javnom servisu" te najavila da bi ga željela privatizirati.
Francuska istraga, koja će trajati do ožujka, odvija se u vrijeme pojačanih napetosti oko javnih servisa diljem Europe. Slični pritisci vidljivi su i drugdje, od Trumpove tužbe protiv BBC-ja teške i do 10 milijardi dolara zbog navodnog izrezivanja dijelova njegova govora od 6. siječnja, do optužbi sindikata talijanskog javnog servisa da desničarska vlada Giorgie Meloni vrši preveliku kontrolu.
U pozadini cijele priče nalazi se i rastuća dominacija privatnog medijskog carstva u vlasništvu konzervativnog industrijalca Vincenta Bolloréa. Kritičari tvrde da njegove medijske platforme daju prostor reakcionarnim glasovima i time potiču uspon krajnje desnice. Bolloréov CNews, najgledaniji informativni kanal u zemlji, poznat je po izrazito kritičkom stavu prema državnoj radioteleviziji.
Istraga je formalno pokrenuta nakon što su dva novinara tajno snimljena tijekom sastanka s dužnosnicima Socijalističke stranke. Snimka je u rujnu objavljena u desničarskom časopisu i emitirana na Bolloréovim kanalima, uz optužbe da novinari surađuju s ljevicom kako bi naštetili desnici.
Prozvani novinari, Patrick Cohen s javnog radija i televizije te Thomas Legrand, kolumnist lista Libération - odgovorili su da su sastanci s političarima sastavni dio njihova posla te da je snimka zlonamjerno montirana. Zbog povrede privatnosti podnijeli su tužbu.
Tijekom svjedočenja pred istražnim povjerenstvom, Cohen je istaknuo da je sporna snimka spomenuta u čak 853 priloga na CNewsu unutar dva tjedna, nazvavši to "propagandnom operacijom bez granica, usmjerenom na denigriranje i uništavanje javnog servisa koji predstavljam". Njegov kolega Legrand bio je još izravniji, izjavivši: "Francuska je ušla u eru trumpizma."
Atmosfera na parlamentarnim saslušanjima je uzavrela. Socijalistička zastupnica Ayda Hadizadeh ocijenila je da se istraga pretvara u "tribunal" političara koji žele "ubiti javno emitiranje". S druge strane, Anne Sicard iz krajnje desnog RN-a tvrdi da njihovu stranku državna radiotelevizija "tretira kao neprijatelja".
Voditelj postupka, Jérémie Patrier-Leitus iz stranke desnog centra Horizons, pokušao je smiriti tenzije, naglasivši da istraga nije usmjerena "protiv" državne televizije i radija. Javni servis ima ogroman značaj u Francuskoj. France Télévisions, s 4 nacionalna i 24 regionalna kanala, ključni je financijer domaće filmske i dokumentarne produkcije, a Radio France dominira radijskim eterom i podcastima.
Unatoč tome, budućnost financiranja je neizvjesna. Predsjednik Emmanuel Macron, i sam povremeno kritičan prema javnom servisu, ukinuo je TV pretplatu, a dugoročni model financiranja još uvijek nije definiran. Zanimljivo je da se Macron ovog prosinca počeo distancirati od Bolloréovog CNewsa, a Elizejska palača je čak objavila video u kojem kanal optužuje za "dezinformacije".
Alexis Lévrier, povjesničar medija sa Sveučilišta u Reimsu, smatra da je situacija zabrinjavajuća. "U Europi se javno emitiranje napada kako bi se oslabilo kao protuteža... Specifičnost u Francuskoj je što sada imamo političko-medijsko carstvo neviđene snage... ta je grupa sada u srcu medijskog prostora i ima svoj plan. U tom planu, javna radiotelevizija je meta", rekao je Lévrier.
Sam Bolloré je još 2022. godine pred Senatom negirao bilo kakav politički ili ideološki intervencionizam. Cijelu situaciju možda je najbolje sažela Adèle Van Reeth, voditeljica radijske postaje France Inter, koja je pred istražiteljima poručila: "Očuvanje francuskog javnog emitiranja znak je zdrave demokracije."