JEDNO od najvećih i najgušće naseljenih područja Sunčevih pjega viđenih u više od desetljeća pojavilo se na dijelu Sunca koji će se uskoro okrenuti prema Zemlji, upozorava stranica Spaceweather.com. Ovo područje pjega moglo bi par sljedećih tjedana na Zemlji učiniti vrlo uzbudljivim jer će se naš planet uskoro naći na njihovom udaru.
Prva grupa nazvana AR3490, prešla je 18. studenoga preko sjeveroistočnog horizonta Sunca i zarotirala se bliže Zemlji, da bi za njom ubrzo stigla još jedna skupina nazvana AR349.
Područje utječe na način na koji cijelo Sunce vibrira
Znanstvenici su već ranije, dok su pjege još bile iza Sunčevog horizonta, znali da stižu jer su u tom području bilježili "helioseizmička podrhtavanja", odnosno valove na površini Sunca. Područje Sunčevih pjega "toliko je veliko da utječe na način na koji cijelo Sunce vibrira", objavila je stranica Spaceweather.com.
Otočje duže od 15 promjera Zemlje
Otkako su se pojavile, grupe Sunčevih pjega su se razdvojile, a iz njih su se rodile nove pjege, uključujući AR3492, AR3495, AR3496 i AR3497, te je tako nastao cijeli "arhipelag pjega", objavila je stranica EarthSky.
Područje se proteže na oko 200.000 kilometara, što je više od 15 puta više od promjera Zemlje.
Već se bilježe jake erupcije, a mogle bi i najjače
U posljednja četiri dana ono je već izbacilo najmanje 16 solarnih baklji klase M i klase C, druge i treće najjače klase solarnih erupcija. Stručnjaci upozoravaju da bi u sljedećih nekoliko tjedana moglo biti mnogo više erupcija iz tih klasa ali i poneka iz najjače klase X.
Naš stručnjak za Sunce, prof. Bojan Vršnak sa Zvjezdarnice Hvar Geodetskog fakulteta u Zagrebu, kaže da u ovakvoj situaciji erupcije klase X mogu, ali i ne moraju nužno nastati.
„Tu je na djelu tzv. emerging flux, odnosno izranjajući magnetski tok, proces kojim magnetno polje iz unutrašnjosti Sunca izlazi na površinu, stvarajući Sunčeve pjege i aktivne regije. Taj proces može dovesti do stvaranja solarnih baklji i koronalnih izbačaja mase koji izbacuju velike količine energije i čestica u svemir. On je plodno tlo za nastajanje svega, uključujući i erupcije klase X, no ponekad kroz manje erupcije klase C i M može doći i do relaksacije magnetskih napetosti pa se baklja klase X ne mora dogoditi“, pojasnio je.
Koronalni izbačaj mase (CME) je masivni eksplozivni događaj kojim se iz korone, vanjskog dijela Sunčeve atmosfere, u svemir izbacuje plazma.Ti su događaji tako moćni da izbačene čestice imaju dovolju brzinu da se odupru snažnoj gravitaciji Sunca.
Mogući prekidi radijskih veza
Vršnak kaže da bi razvoj pjega mogao rezultirati vjetrovima nabijenih solarnih čestica, koje bi mogle udariti u Zemlju i izazvati jake geomagnetske oluje.
„One bi mogle uzrokovati prekide radijskih veza te spektakularne pojave polarne svjetlosti. No, jačina tog efekta u velikoj će mjeri ovisiti o tome hoće li se smjer magnetskog polja Sunčevih vjetrova podudarati sa Zemljinim ili će biti suprotan. Ako bude suprotan, efekt će biti veći“, kaže Vršnak, dobitnik prestižne nagrade Europske svemirske agencije (ESA) za istraživanja Sunca.
Što su solarni vjetrovi?
Solarni vjetar je plazma male gustoće koju emitira Sunce, a sastoji se od električki nabijenih čestica većinom protona i elektrona, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika.
Brzine tih čestica pri dolasku do Zemljine magnetosfere kreću se između 250 i 900 kilometara u sekundi, s time da se gustoća i brzina vjetra povećava tijekom pojačane Sunčeve aktivnosti. Sunčev vjetar oblikuje Van Allenove pojase, područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja. Silnice Zemljinog magnetskog polja koje se prostiru između polova usmjeravaju nabijene čestice Sunčevog vjetra prema polovima, gdje se one sudaraju sa česticama plinova u atmosferi, pa nastaju aurore koje se najbolje vide u polarnim područjima, no ponekad i dalje na nižim geografskim širinama.
Sunčev vjetar, među ostalim, stvara geomagnetske oluje koje mogu ometati rad radio stanica i satelita te električnih mreža na Zemlji.
Zabilježeni i veliki lukovi plazme
Astronomi su na Suncu posljednjih dana također uočili nekoliko velikih lukova plazme, tzv. prominencija, koje rastu iznad nekih od Sunčevih pjega u skupini. Najveće među njima uzdižu se više od 64.000 km iznad površine. One bi se u nekom trenutku mogle otrgnuti i odletjeti u svemir.
Uz sve navedeno, pojavile su se još i tri grupe Sunčevih pjega na južnoj hemisferi Sunca.
Znak da se približava solarni maksimum
Pojava ovih velikih nakupina Sunčevih pjega najnoviji je znak da se Sunce brzo približava solarnom maksimumu, vrhuncu u svojem ciklusu koji traje oko 11 godina, a koji bi prema predviđanjima trebao nastupiti sljedeće godine (raniji ciklusi - slika dolje).
Tijekom solarnog maksimuma Sunčeva magnetska polja se intenzivnije zapliću, što Sunčevim pjegama omogućuje da lakše nastaju i rastu.
Chris Wicklund, meteorolog i fotograf polarne svjetlosti napisao je na Twitteru, odnosno na X-u, da najnovije tamne mrlje čine vjerojatno najveće područje Sunčevih pjega koje je do sada vidio u ovom solarnom ciklusu.
"Sljedećih 14 dana moglo bi biti vrlo zanimljivo", dodao je.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.