Screenshot: Objektiv
"PRIJEDLOGOM zakona o upravljanju državnom imovinom, ministar državne imovine Goran Marić želi ozakoniti ogromne ovlasti u rukama onoga tko je na čelu tog ministarstva, uz gotovo nikakvu kontrolu", analizira se u posljednjem broju časopisa Objektiv uz zaključak da, ako sabor i vlada prihvate ovaj prijedlog zakona, Marić bio mogao dobiti ovlasti u upravljanju državnom imovinom kakve prije njega nije imao nitko u Hrvatskoj.
Stvaranje države u državi
Naime, prijedlog zakona predviđa da ministar donosi odluke o raspolaganju dionicama, udjelima i nekretninama vrijednima do milijun eura, dok bi za imovinu koja je vrednija od toga trebao tražiti odobrenje vlade. Do sada je ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) mogao raspolagati imovinom i dionicama vrijednima do milijun kuna, dok je za sve veće iznose trebalo odobrenje Upravnog vijeća te institucije, u kojem su bili i predstavnici sindikata i poslodavca.
Po novom prijedlogu vijeće bi činili samo ljudi iz ministarstva, a ministar bi osobno određivao i tko će procjenjivati vrijednost nekretnina, te mogao donijeti odluku i o tome da se uđe u prodaju neposrednom pogodbom, ako se radi o strateškim investicijskim projektima. Nije do kraja jasno, navodi Objektiv, zbog čega se jednom ministru u vladi daju tako velike ovlasti, ma tko to bio, te zašto se od Ministarstva državne imovine nastoji stvoriti državu u državi.
Nakon Slavka, Goran
Posljednji koji je imao toliko velike ovlasti bio je bivši ministar Slavko Linić u vladi Zorana Milanovića. Linić je kao ministar financija imao diskrecijsko pravo privatnicima opraštati dugove prema državi u Predstečajnim nagodbama bez jasno utvrđenih kriterija.
Marićeva prva godina vladavine u ministarstvu imovine nije prošla bez afera. Objektiv tako problematizira dogovor Ministarstva državne imovine i Gorana Marića, Ministarstva znanosti i obrazovanja i ministra Pave Barišića, u svibnju ove godine s rektorom splitskog Sveučilišta Šimunom Anđelinovićem i dekanom splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandrom Jakirom oko kupovine nekadašnje upravne zgrade tvrtke Brodomerkur za potrebe Filozofskog fakulteta u Splitu.
Bez objašnjenja, kriterija i konačne cijene
Zanimljivo je pritom da je upravna zgrada Brodomerkura u Splitu dugo jedan od velikih tereta Brodomerkura, nakon što je tvrtka zbog smanjenog obujma posla pala u minus, pa je i odluka o tome da baš država otkupi zgradu od privatnika za potrebe Sveučilišta, u najmanju ruku – zanimljiva.
Država je Fakultetu odobrila sredstva za kupnju Brodomerkurove zgrade i predala u vlasništvo još tri zgrade kojima bi se trebala zatvoriti financijska konstrukcija. Pritom nije bilo javnog natječaja, niti je igdje objavljeno da se traži objekt određenih specifikacija, temeljem čega bi se moglo utvrditi da baš Brodomerkurova zgrada odgovara tome.