Građani imaju 117 milijardi kuna kredita

Foto: HNB

UKUPNI krediti stanovništvu krajem listopada ove godine iznosili su 117,6 milijardi kuna. Uz blagi mjesečni rast od 67 milijuna kuna (0,1) ukupni krediti stanovništvu nastavili su s padom na godišnjoj razini i šesnaesti mjesec zaredom te su u odnosu na lanjski listopad niži za 8 milijardi kuna ili 6,4 posto, navode analitičari RBA.

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine nastavljeno je razduživanje sektora stanovništva što je posljedično rezultiralo razinom kredita stanovništvu koja je za gotovo 7 milijardi kuna niža u odnosu na kraj prošle godine (pad od 5,5 posto). Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44 posto).

Dominiraju devizni krediti

Krajem listopada kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,2 milijardi kuna što je 89 milijuna kuna niže nego koncem rujna (mjesečni pad od 0,2 posto). Na godišnjoj razini je nastavljen trend pada te je vrijednost stambenih kredita stanovništvu niža za 7,8 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec lani (13,1 posto). Nakon postupka CHF konverzije, od konca prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad.

Tako su krajem listopada ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 40,7 milijardi kuna što je za 6,8 milijardi kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 20 posto). U odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili dvoznamenkasti relativni rast od 13,8 posto (5 milijardi kuna). Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem listopada spustili na 1,5 milijardi kuna što je 19,3 milijardi kuna manje u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od gotovo 93 posto). U odnosu na prosinac prošle godine, niži su za preko 16 milijardi kuna (91,5 posto).

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom), čineći udio od gotovo 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 1,4 posto odnosno 1,2 posto godišnje) dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.

Pad svih vrsta kredita

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita (potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima), s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 35 posto čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su u listopadu porasli na 40,6 milijardi kuna. Uz mjesečni i godišnji rast od 0,3 posto odnosno 2,4 posto, viši su za 840 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine (rast od 2,1 posto).

"Posljednji podaci HNB-a potvrđuju trend pada aktivnih kamatnih stopa što rezultira pojeftinjenjem i većom priuštivošću kredita stanovništvu. I premda se na godišnjoj razini ukupni krediti stanovništvu nominalno smanjuju (primarno zbog CHF konverzije odnosno djelomičnog otpisa kredita), istovremeno transakcijski podaci HNB-a ukazuju na rast kreditne aktivnosti domaćih banaka od početka ove godine. Potonje je posebice izraženo u segmentu kunskih kredita, a sličan trend mogao bi se nastaviti i do kraja godine. Međutim, snažniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji stanovništva prvenstveno je uvjetovan strukturnim promjenama na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku", prognoziraju analitičari RBA.