Da eurospkepiticizam u BiH definitivno nema uporište pokazali su i odgovori na pitanje je li za tu zemlju bitnija suradnja s EU ili sa Sjedinjenim Državama. Dobre odnose s EU prioritetnim ocjenjuje 43,2 posto ispitanih dok tek 2,4 posto misli kako je takvo stajalište pogrešno.
Na pitanje kako bi glasovali na referendumu o priključenju BiH Europskoj uniji ako bi se on održao već sutra, 87,5 posto ispitanika odgovorilo je kako bi dalo svoj glas za pristup.
Tek 4,3 posto ispitanika iskazalo bi protivljenje priključenju BiH Uniji.
Gotovo 60 posto ispitanika vjeruje kako bi ulazak BiH u EU pridonio i poboljšanju njihova osobnog statusa no 31,1 posto u to još uvijek ne vjeruje.
Razmjerno dobro informiranima o tome što je zapravo EU sebe smatra sebe 23,7 posto ispitanika.
Nešto manje od polovice građana BiH ne zna kada je osnovana EU kao ni to da ona nema predsjednika no zato većina zna koji su njeni simboli i koliko je u njoj država-članica.
Ispitanici su također uglavnom svjesni da je tijek reformi u njihovoj zemlji od ključnog značenja za priključenje EU, a tek njih 30-ak posto drže kako im budućnost ovisi o dobroj volji sadašnjih članica Unije.
Rašireni kriminal i korupciju zaprekom ulaska BiH u EU smatra gotovo 60 posto ispitanika, njih 54 posto vjeruje da su ključni problem ratni zločinci i gospodarska situacija, dok 47 posto smatra kako je najveći problem u podjeli zemlje na dva entiteta.
Manje od 30 posto ispitanih drži da kultura, jezik i zemljopisni položaj BiH mogu biti zaprekom ulaska u EU.
Bosanskohercegovački političari nisu dobili pozitivne ocjene kada je rječ o njihovim zalaganjima za pristupanje EU.
Građani BiH vjeruju da najviše na tome rade dvije ključne oporbene stranke - Socijaldemokratska partija (SDP) i Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a iza njih su vladajuće nacionalne stranke.
Čak 35 posto ispitanih drži, međutim, kako niti jedna stranka ne djeluje u prilog priključenja BiH EU.