TRI drona zujala su noćnim nebom 27. veljače iznad Belgoroda, ruskog grada udaljenog samo nekoliko desetaka kilometara od ukrajinske granice. Jedan dron razbio je prozor stana na šestom katu, prestrašivši par koji je gledao televiziju. Druga dva su se srušila na obližnje ulice, oštetivši parkirane automobile i uznemirivši stanovnike.
Deset dana kasnije, radnici crpne stanice za naftu u Novozibkovu, gradiću u ruskoj regiji Brjansk, pronašli su malu bombu za koju su dužnosnici rekli da je vjerojatno ispuštena iz drona. Kasnije tog dana, u Rostovu na Donu, zgrada Federalne sigurnosne službe (FSB) eksplodirala je u plamenu. Bio je to posljednji u nizu misterioznih požara diljem zapadne Rusije, piše The Washington Post.
Više od godinu dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju, ruski rat u Ukrajini vodi se također na ruskom tlu, a Moskva se bori da zaštiti svoje granice. Rat za koji je Putin očekivao da će ga brzo dobiti, sada svakodnevno zadire u živote ruskih građana, uz česta izvješća o požarima, napadima dronovima i granatiranju.
Ukrajina i njeni građani, naravno, trpe najveću patnju u ratu. Prema podacima Ujedinjenih naroda ubijeno je više od 8000 civila. Milijuni su raseljeni; cijeli su gradovi pretvoreni u ruševine.
Ali što se napad dulje razvlači, to postaje realniji za Ruse, posebno one koji žive u pograničnim područjima. Putin se nadao zaštititi svoje građane - čak i od riječi "rat", nazivajući ga "specijalnom vojnom operacijom". Sada je naredio pooštravanje granične sigurnosti - ne u četiri ukrajinske regije koje je nezakonito anektirao - već duž međunarodno priznate granice sa samom Rusijom. Sustavi protuzračne obrane raspoređuju se u Moskvi i na drugim mjestima.
Ukrajina kaže da njena vojska djeluje samo na vlastitom teritoriju. Privatno, međutim, dužnosnici su priznali ulogu Ukrajine u nekim dramatičnim napadima, uključujući eksploziju na Krimskom mostu u listopadu. U slučaju požara u Rostovu, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog na Twitteru je napisao: "Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom".
Napadi dronovima
U prvim mjesecima invazije, samo mjesta vrlo blizu rusko-ukrajinske granice bila su meta napada dronovima, uglavnom skladišta streljiva i spremnici goriva. S vremenom se domet tih udara produžavao, približavajući se Moskvi.
Krajem veljače vojni dron pokušao je napasti stanicu za kompresiju plina, ključni dio regionalne energetske mreže, u Kolomni, oko 75 kilometara južno od Kremlja.
Fotografije bespilotne letjelice objavljene na društvenim mrežama pokazuju da se radilo o letjelici UJ-22 ukrajinske proizvodnje, koju proizvodi Ukrjet, s navodnim dometom leta od 800 kilometara. Napad je bio neuspješan. Dron je okrznuo krošnje drveća i pao nekoliko metara od ograde postaje. Ipak, alarmantno se približio glavnom gradu Rusije.
Napadi na zračne baze
U prosincu su ukrajinske bespilotne letjelice izvele dvostruki napad na zračnu bazu Saratov Engels-2, u kojoj su smješteni ruski strateški nuklearni bombarderi.
Bilo je najmanje 27 poznatih napada bespilotnim letjelicama na ciljeve visoke vrijednosti u Rusiji, prvenstveno vojne baze, aerodrome i energetske objekte. U nekim slučajevima, dronovi su se srušili ili su oboreni prije nego što su stigli do svojih ciljeva. Najmanje tri bespilotne letjelice srušile su se u blizini Astrahana, grada u blizini Kaspijskog jezera, odakle Rusija ispaljuje projektile na Ukrajinu.
U prosincu je dron pogodio aerodrom Djagilevo u Rjazanu, a drugi je eksplodirao u listopadu u blizini aerodroma Šajkovka u regiji Kaluga, gdje je smještena 52. gardijska pukovnija teških bombardera. Napadi nisu prouzročili veću štetu vojnoj imovini, ali služe demoralizaciji ruskih snaga, prema Janu Matvejevu, ruskom vojnom analitičaru.
"Kada imate dron koji nosi malo eksploziva, malo je vjerojatno da će napraviti veliku fizičku štetu, ali to je veliki udarac reputaciji", rekao je Matvejev. Druga vrsta napada, rekao je Matvejev, primarno je ciljala vojna skladišta i skladišta streljiva u blizini ukrajinske granice, s ciljem iscrpljivanja ruskih zaliha.
Energetski ciljevi su manje vrijedni, rekao je analitičar: "Učinkovitost ciljanja skladišta nafte je najmanja, budući da je Rusija veliki proizvođač nafte i nije moguće značajno poremetiti opskrbu. Ali još uvijek možete stvoriti lokalne krize ciljanjem na mjesta koja skladište gorivo".
Protuzračna obrana
Čini se da su dva uspješna napada na aerodrom Engels-2 u prosincu jako uznemirila rusko vodstvo. Od tada je Rusija postavila novu protuzračnu obranu kako bi zaštitila Moskvu.
Posljednjih mjeseci sustavi protuzračne obrane kao što su Pancir-S1 i S-400 podignuti su teškim dizalicama i postavljeni na krovove ili u gradske parkove. Analitičari su primijetili da tri sustava u središtu Moskve - na krovovima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i poslovnog centra - učinkovito tvore kupolu nad Kremljom.
"Moskva vjerojatno ima gušću pokrivenost protuzračnom obranom od bilo kojeg grada na svijetu", rekla je Dara Massicot, viša istraživačica u Rand Corpu.
Počevši od sredine siječnja, slični sustavi uočeni su i na drugim mjestima u ruskom glavnom gradu. Prije invazije, stanovnici stambenog kompleksa na rubu Nacionalnog parka Losini Ostrov uživali su u mirnom pogledu na šumu koja se proteže nekoliko kilometara istočno. Ali u siječnju su se stanovnici probudili uz prizor nekoliko sustava protuzračne obrane smještenih na čistini između staze za pse i potoka.
Uzbunjeni stanovnici požalili su se vlastima, koje su odgovorile da se radi o nacionalnoj sigurnosti, izvijestio je ruski istraživački list Insider.
Postavljanje takvih raketnih sustava tako blizu stambenih područja može biti opasno, rekao je Matvejev, ističući da projektili mogu skrenuti s kursa ili slučajno detonirati: "Svaki ima bojevu glavu i napunjen je gorivom. Ako dođe do požara, zamislite kakva će se eksplozija dogoditi unutar grada".
Nove fortifikacije
Od početka invazije, ruske su vlasti izvijestile o više od 300 napada na ruska pogranična sela i gradove koji su uključivali granatiranje, topništvo ili projektile, te najmanje 40 žrtava.
Neka su sela evakuirana, nekoliko škola u tom području prešlo je na online nastavu, a vladine stranice na društvenim mrežama često su preplavljene molbama uznemirenih stanovnika koji traže da ih zaštite od neprijateljstava.
Lokalni dužnosnici okrivili su Ukrajinu za ove napade, no mnogi se događaju u udaljenim područjima i postoji malo videodokaza, što onemogućuje provjeru ruskih tvrdnji.
Takva su izvješća, međutim, iskoristile lokalne vlasti kako bi potaknule domoljubnu potporu ratu i opravdale inicijative poput kopanja rovova i izgradnje "zmajevih zuba" - cementnih piramida namijenjenih zaustavljanju kopnenog napada neprijatelja - duž cijele međunarodno priznate granice s Ukrajinom.
Rusija gradi fotrifikacije
Regija Bjelgorod, jedna od glavnih baza za ruske snage, počela je postavljati fortifikacije već u travnju 2022. godine. Fortifikacije su nazvane "zasečnaja linija", što je srednjovjekovni izraz koji se odnosi na liniju pojačanja stvorenu na južnim granicama Ruskog Carstva u 16. i 17. stoljeću zbog zaštite od napada Krimskog kanata.
Dvije druge pogranične regije - Kursk i Brjansk - počele su se graditi u jesen nakon niza ruskih vojnih poraza. U mini-dokumentarcu koji je producirala lokalna TV postaja koju financira država, guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz rekao je da je Ministarstvo obrane naredilo početak radova početkom prosinca.
Cijena izgradnje je visoka. Samo regija Bjelgorod potrošila je oko 132 milijuna dolara na projekt. Ali vojni stručnjaci, pa čak i neki proratni ruski komentatori, slažu se da su uglavnom beskorisni, jer praktički nema šanse da ukrajinske snage pokrenu kopneni napad na ruski teritorij.
Posljednjih tjedana Rusija je podizala slične fortifikacije i na okupiranom Krimu i drugim teritorijima koje drži u južnoj Ukrajini, što može sugerirati da se Moskva boji da ih ne izgubi.
"Sklon sam promatrati te stvari kao neku vrstu znakova njihove tjeskobe i onoga zbog čega su zabrinuti", rekla je Massicot za The Washington Post.
Satelitske snimke dvaju uskih kopnenih poveznica od Krima prema kontinentalnoj Ukrajini pokazuju nedavno izgrađenu obranu u Armjansku i Medvedivki. "Čini se da ruska vojska shvaća da će možda morati braniti Krim u bliskoj budućnosti", rekao je Matvejev.