Deset je dana od parlamentarnih izbora, a dogovora o većini još nema. Pregovore za sastavljanje nove vlade i planove njegove stranke u RTL-u Danas komentirao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Točno je.
Na stolu je ono o čemu govorim danima. Imamo niz stranaka koje su do 14. ožujka bile u opoziciji, koje su glasale protiv izbora Ivana Turudića, lex AP-a. Mi tim strankama nudimo da konstituiramo Hrvatski sabor, da uspostavimo parlamentarni nadzor nad vladom Andreja Plenkovića da oni ne mogu raditi što žele i da počnemo s ispravljanjem njihovih grešaka.
Prvo da stavimo van snage imenovanje Turudića, da maknemo članak 307a, famozni lex AP iz Kaznenog zakona, a onda da vidimo postoje li i druge mogućnosti koje možemo napraviti. Jedna koja se nametnula je rasprava o izbornom zakonu.
Kada budemo imali 76 ruku, reći ćemo, licitirati nećemo.
Ono što mi imamo su sigurno brojne stvari koje nas razdvajaju i dijele, ali isto tako mislim da ako želiš s nekime postići dogovor oko onoga što je dobro za tvoju domovinu, ne trebaš krenuti s onime što te razdvaja, nego s onime što možeš napraviti, što možeš riješiti. To su u ovom trenutku stvari koje se tiču borbe protiv korupcije, a onda možemo razgovarati o nekim stvarima koje se tiču socijalnog standarda hrvatskih državljana.
Ja sam danas spomenuo, primjerice, pitanje univerzalnog dječjeg doplatka. O njemu se govorilo, HDZ ga je najavljivao, sve oporbene stranke su ga prošle godine podržale. Zagovarali smo ga svi. Imamo jednu drugu stvar, svi zadnje dvije godine govorimo da je način obračuna mirovina odnosno njihovog usklađenja s inflacijom, plaćom pogrešan. Mi smo predložili zakon.
To je isto jedna od stvari oko kojih se možemo dogovoriti. Mi imamo zemlje koje su imale izbore prije šest mjeseci, kao što je Nizozemska, koje nisu u međuvremenu konstituirale vladu, ali to ne znači da te zemlje trebaju biti u paralizi i da ta vlada koja je tehnička ne treba imati...
Dakle, ja ne govorim u ime nikog drugog. Svaka politička stranka koja želi na neki način razgovarati o ovome što smo mi predložili je tu da sama to kaže. Do sada su javno rekli da zagovaraju konstituiranje sabora i donošenje određenih odluka iz Fokusa, iz Možemo i iz Mosta. Kada bilo koja druga politička stranka to bude spremna napraviti, oni će to učiniti sami, a ja neću govoriti u njihovo ime.
Do te situacije još nismo došli. Međutim, mi u SDP-u smatramo da kada govorimo o ovome, do jučer oporbenom bloku, da je SDP taj koji je sa svojim partnerima dobio uvjerljivo najviše.
Ne, ne, ne, o imenima govoriti nećemo prije nego što utvrdimo da postoji volja za konstituiranje sabora na ovaj način. A onda ćemo ime potencijalnog predsjednika sabora prvo dogovoriti, a tek kada ga dogovorimo, onda ćemo o tome obavijestiti javnost.
Upravo sada sam rekao da je logično...
To je jedino logično. A sve stvari oko kojih treba razgovarati, o njima ćemo govoriti. Ono što vam sigurno mogu sada reći da ja kao prijedlog za predsjednika sabora nisam na stolu, niti je to prijedlog koji bi od nas išao.
Ja mislim da jest. Mislim da je Zoran Milanović pokazao veliku odgovornost i napravio je nešto što je dobro. Prvo, izbore je stavio u srijedu, što mislim da bi trebao postati hrvatski standard jer što će nam izbori, ako na njih ljudi ne izlaze. I drugo - što je pokazao odgovornost za politički trenutak u kojem se Hrvatska nalazi i uključio se. Odluke Ustavnog suda su bile takve kakve su bile. Sada analizirati šta bi bilo kad bi...
SDP ima 37 mandata, odnosno pet više nego što je osvojio 2020. godine. Da sam time oduševljen - nisam. Borili smo se za više, ali činjenica je da imamo pet mandata više nego što smo imali prije i činjenica je da u ovom trenutku razgovaramo oko toga da konstituiramo sabor i da počnemo s detroniziranjem HDZ-a s vlasti u Hrvatskoj i da počnemo s istinskom borbom protiv korupcije, što je Hrvatskoj prijeko potrebno.
Mi imamo s jedne strane, na čelu Glavnog državnog odvjetništva, želju da dođe osoba koja je poznata po druženju s kriminalcima, a s druge strane imamo predsjednika vlade koji jučer napada oporbu i medije jer govore o HDZ-ovom lopovluku. I još na snazi imamo 'lex AP' koji nas sve zajedno dovodi u situaciju da možemo završiti u zatvoru ako o nečemu takvom pričamo. To su stvari koje u demokratskom društvu ne bi smjele funkcionirati i zato je to za nas nulta točka s kojom želimo krenuti.
Dakle, pitali su me što smatramo izbornim uspjehom, a to je formiranje vlade. Mi imamo u ovom trenutku tri države članice, što se mogu ovako na brzinu sjetiti, Europske unije, gdje nije relativni izborni pobjednik taj tko je formirao vladu. Španjolska, Švedska, Poljska. Dapače, u Poljskoj je upravo Andrej Plenković s velikim zadovoljstvom čestitao svojem prijatelju Tusku kad je postao premijer i tamo mu nije bilo sporno što je to bila druga stranka na redu.
Mi imamo naše unutarstranačke izbore za nekoliko mjeseci kada prođu europski izbori i do tada će sve biti poznato. I prvo ću reći svojim kolegama, a nakon toga vama.