Grmoja: Tko će živjeti u Hrvatskoj, hoćemo li imati geta kao drugi?

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

ZASTUPNIK Nikola Grmoja (Most) prozvao je HDZ da je svojim politikama doveo do iseljavanja iz Hrvatske, zbog čega uvozimo radnu snagu, te se upitao tko će tu živjeti i hoćemo li moći pustiti djecu da slobodno šeću gradovima ili ćemo imati geta kao drugi europski gradovi. Hoće li Hrvatska uopće biti onakva kakvu je znamo, upitao se Grmoja u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.

HDZ je prozvao za niz afera, među inim, za toleriranje korupcije, prekrajanje izbornih jedinica. Ustvrdio je i da je DORH stavljen pod potpunu kontrolu vladajućih, umrtvljeno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. HDZ-ovi zastupnici odgovorili su mu da je izvan teme te da je zanimljivo da za afere proziva samo njih, ne i SDP.

 

Borić Grmoji: Gladni ste drame, vi ste SDP-ov ministrant

"Nama nameće afere, ali nikada ne spominje SDP-ovu sortirnicu", rekao mu je Josip Borić (HDZ), spočitnuvši mu da je gladan drame te ga nazvao SDP-ovim ministrantom. "Uživam sam protiv toliko HDZ-ovaca koji mi nemaju što predbaciti, a samo jedna njihova afera, poput Ine, vrijedi milijardu kuna", rekao je Grmoja pa dobio treću opomenu.

Kad je riječ o samom zakonu, zastupnici ne dvoje o važnosti pravosudne suradnje u kaznenim stvarima s članicama EU, no Vesnu Nađ (Socijaldemokrat) zanima je li se što pomaknulo u suradnji s BiH i Srbijom, posebno kad se radi o osobama s dvojnim državljanstvom koje su tamo zbrisale.

"Imamo određene ugovore s BiH, godinama ih nastojimo osnažiti, no još uvijek nismo postigli dogovor da bismo problem mogli riješiti brzo", rekla je vladina predstavnica Vedrana Šimundža Nikolić.

Daliju Orešković (Centar) zanimalo je pak koja tijela, stručnjaci u okviru EK rade analize kada su kaznenopravna pitanja na stolu.

EK, ocjenjujući kako su njeni obvezujući pravni dokumenti preneseni u nacionalni pravni sustav neke države, mora koristiti i neovisne stručnjake iz te države, rekla je Šimundža Nikolić.  

"Morate poznavati nacionalni pravni sustav da biste vidjeli je li neka odredba direktive prenesena u odgovarajuće akte", dodala je.

Sabor osmi put mijenja predmetni Zakon, nakon što je Hrvatska od EK dobila pismo službene obavijesti da nije prenijela ili nije pravilno prenijela neke odredbe Okvirne odluke, npr. o privremenom transferu, razlozima za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga itd.

"Ne radi se o nikakvom kažnjavanju Hrvatske, to je upozorenje u redovitom ocjenjivanju EK", naglasila je vladina predstavnica, navodeći da je još 15 država članica dobilo upozorenje da nisu kako treba prenijele u svoja zakonodavstva  odredbe o europskom uhidbenom nalogu.

Da bi izbjegla kazne, Hrvatska je, sukladno uputama, pristupila izmjenama Zakona, rekla je Šimundža Nikolić.

Pročitajte više