HRVATSKI sabor jučer je raspravio Prijedlog zakona o elektroničkim medijima, a oporbeni zastupnici problematizirali su odredbu o odgovornosti nakladnika za komentare na internetskim portalima istaknuvši da bi ona mogla dovesti do ograničavanja javne riječi.
Prijedlog Zakona o elektroničkim medijima zastupnicima je predstavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek (HDZ), koja očekuje da će se donošenjem kvalitetnijeg zakonskog okvira stvoriti bolji uvjeti za rad medija i pridonijeti podizanju profesionalnih standarda. Dodala je kako se zakonskim prijedlogom čini iskorak u zaštiti djece i sprječavanju govora mržnje, a predviđa se i veća transparentnost u objavi podataka.
Cenzura i ograničavanje javne riječi
Saborska oporba problematizirala je odredbu zakona o odgovornosti nakladnika za komentare korisnika na internetskim portalima, istaknuvši da bi nakladnici zbog nemogućnosti kontrole, odnosno kako ne bi potpali pod kaznene odredbe zbog, primjerice, govora mržnje, mogli sasvim onemogućiti komentare što bi posljedično moglo dovesti do cenzure i ograničavanja javne riječi.
"Predviđaju se kazne do milijun kuna portalima na kojima se nađu neprimjereni komentari čitatelja. Nisu odgovorni čitatelji već vlasnici portala. Je li ovo kraj komentarima na portalima?", napisala je na Facebooku Marijana Puljak iz stranke Centar.
U Saboru upravo o Zakonu o elektroničkim medijima. Predviđaju se kazne do milijun kuna portalima na kojima se nađu...
Posted by Marijana Puljak on Thursday, February 4, 2021
"Ova odredba je potpuno nejasna i podložna manipulacijama, pa tako ako netko u komentarima pod člankom o npr. Žiniću napiše da on ima i vilu s olimpijskim bazenom u Čaporinama nakladnik će biti odgovoran za tu napisanu laž i njega će se suditi. A je l' nakladnik treba provjeravati činjenice, obrisati komentar dok provjerava, pa će ga vratiti ako se pokaže točnim? Neće se oni upuštati u to i riskirati milijunske kazne, već će jednostavno ukinuti komentare što mislim da je loše. Treba se boriti s govorom mržnje, ali upitno je li ovo način", dodala je.
Hasanbegović: To je cenzorski zahvat
Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) ustvrdio je kako se radi o "normotehničkoj papazjaniji", prenormiranoj na tragu briselske direktive. Smatra da se radi o cenzorskom zahvatu radi ukidanja svake kritike Plenkovićeve vlade, a da je sadržaj zakona ideološko-cenzorski.
Ministrica Obuljen Koržinek odgovorila je kako se zakonski prijedlog ne bavi cenzorskim zahvatima niti ograničava ičija prava i slobode.
Zastupnica Rada Borić (klub zeleno lijevog bloka) ocijenila je kako se zakonskim prijedlogom zaobilaze problemi i nude kozmetička rješenja. Upozorila je da bi brisanje neprofitnih proizvođača medijskih sadržaja u javnom interesu iz zakona,značilo da više nemaju pravo pristupa Fondu za pluralizam.
"Reći premijeru da ga mrzite nije govor mržnje"
Sandra Benčić (klub zeleno lijevog bloka) drži kako je potrebno preciznije definirati govor mržnje rekavši kako se pod taj pojam pokušavaju podvesti i uvrede političarima. Upitala je je li zakonski prijedlog adekvatan u vezi medijskih sloboda.
"Reći premijeru da ga mrzite nije govor mržnje, ali reći da nekoga treba ubiti jest", smatra Benčić.
Vesna Bedeković (klub HDZ-a) najavila je potporu zakonskom prijedlogu ocijenivši kako je u skladu s potrebama digitalnog društva i tržišta i zakonskog okvira EU i njezinim direktivama.
U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se da zakon dodatno definira mehanizme utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga, a pružatelji medijskih usluga se potiču na izradu planova kako bi njihove usluge bile pristupačnije osobama s invaliditetom.
Zakonom se uvodi veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka o iznosima i izvorima financiranja. Obveza potrošnje 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda te pravnih osoba u pretežitom vlasništvu RH proširena je i na elektroničke publikacije.
Također, uvodi se obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanja regionalnih i lokalnih programa, a koja su osigurana u proračunima, državnom i jedinica lokalne samouprave dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenih kriterija. Mijenja se način izračuna programske osnove, propisuju se uvjeti kada se poruke humanitarnog karaktera te poruke koje potiču temeljene društvene vrijednosti ne ubrajaju u dopušteno vrijeme oglašavanja.
Usklađuje se udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja, a izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja. Uvodi se veća zaštita hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela.
Promjene su vezane i za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te tako udio u gledanosti svih programa pojedinog pružatelja medijske usluge u slučaju da je viši od 45 posto predstavlja dominantnu uslugu na tržištu, pojačavaju se odredbe vezane za obveze pružatelja elektroničkih publikacija, stoji, među ostalim, u obrazloženju zakonskog prijedloga.
Predsjednik saborskog Mandatno imunitetnog povjerenstva Robert Jankovics izvijestio je kako će saboru umjesto preminulog HDZ-ovog zastupnika Miroslava Tuđmana kao zamjena biti predložen Tomislav Okroša.
Predsjednica Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nada Murganić izvijestila je o imenovanjima članova saborskih odbora.