Hispanoamerikanci pokazuju da su rasa i boja kože bitni u SAD

KOLIKO je rasa i boja kože bitan čimbenik u Sjedinjenim Državama pokazalo je istraživanje prema kojemu Hispanoamerikanci, koji su došli u SAD, bez obzira što pripadaju istoj skupini, bivaju raspoređeni u socijalne slojeve i dobijaju društvene uloge prvenstveno prema boji kože.

Bijeli i crni Hispanoamerikanci, kao i oni koji kažu da pripadaju nekoj drugoj rasi, žive u različitim četvrtima, rade različite poslove i zarađuju različito u skladu s bojom svoje kože, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Lewis Mumford Center sa Sveučilišta New York u Albanyju.

Izvješće o tome "Kakvo značenje ima rasa za Hispanoamerikance" po prvi put pokazuje kako je ova najveća manjina u SAD-u podijeljena po boji kože.

Pokazalo se da Hispanoamerikanci koji dođu u Sjedinjene Države bivaju određeni načinom kako Amerikanci gledaju na rasu i boju kože. Hispanoamerikanci, koji pripadaju različitim rasama, u zemljama svojega podrijetla imaju znantno više rasnih kategorija nego što zateknu u Sjedinjenim Državama gdje je rasni odnos sveden uglavnom na temeljnu bijelu i crnu rasu.

Na primjeru Kubanaca pokazalo se da bijeli i crni Kubanci koji su u svojoj zemlji živjeli jedni kraj drugih u Miamiju na Floridi moraju odabrati bijele četvrti za one svjetlije i crne četvrti za one tamne boje kože.

Hispanoamerikanci koji za sebe kažu da su bijelci imaju najveće prihode i najmanju nezaposlenost i žive u bijelim četvrtima s Amerikancima bijelcima. Oni koji se izjašnjavaju kao crnci imaju manje prihode i veću nezaposlenost dok se Hispanoamerikanci, pripadnici neke druge rase nalaze između ova dva pola.

Hispanoamerikanci u svojim zemaljama podrijetla lakše se miješaju međusobno, tako da bijela crna i indijanska rasa izblijeđuju rasne granice.

Bijeli Hispanoamerikanci, pokazalo je istraživanje, imaju prosječni prihod po kućanstvu od 39.900 dolara, oni koji se uzjašnjavaju kao pripadnici neke druge rase za 2.500 dolara manje, a crni Hispanoamerikanci za 5.000 dolara manje.

Crnim Hispanoamerikancima ne pomaže ni to što su prosječno bolje obrazovani, američki rasni sustav ih smješta na mjesto na kojem se nalaze crni Amerikanci. Unatoč obrazovanju oni imaju stopu nezaposlenosti od 12 posto, dok bijeli bilježe 8 posto, a oni druge rase oko 10 posto.

Položaj Hispanoamerikanaca u SAD-u pokazuje i podatak da se njihovi crni pripadnici znatno lakše miješaju s američkim crncima, nego bijeli s američkim bijelcima ili pripadnici neke druge rase s bilo kojom drugom rasnom skupinom.

Prema podacima istraživanja skoro 50 posto djece crnih Hispanoamerikanaca imaju za jednog od roditelja pripadnika crne rase koji nije Hispanoaemrikanac. Samo 20 posto djece bijelih Hispanoamerikanaca imaju jednog od roditelja koji nije Hispanoamerikanac. Djeca Hispanoamerikanaca koji se izjašnjavaju kao pripadnici druge rase samo u 10 posto slučajeva imaju roditelja koji nije pripadnik iste skupine.

Prema najnovijem popisu stanovništva u Sjedinjenim Državama Hispanoamerikanci su postali najveća manjina u zemlji. Skoro 50 posto njih izjašnjava se kao bijelci, 47 posto kao pripadnici neke druge rase, a 2,7 posto kao crnci.

Najveće skupine Hispanoamerikanaca bijelaca su Kubanci u Miamiju i Meksikanci u San Antoniou, a Hispanici druge rase su koncentrirani u Texasu, New Yorku i Californiji.

Hispanoamerikanci su s 38,8 milijuna najveća manjina u SAD-u, dok su crnci na drugom mjestu s 36,6 milijuna pripadnika. Bijelci, koji čine oko 70 posto američkih građana, s ukupno 200 milijuna pripadnika su najveća skupina američkog stanovništva koje ukupno prema podacima iz 2002. broji nešto više od 288 milijuna.