Očekuje se da će to osnažiti i zahtjeve za većom demokracijom u Hong Kongu, gdje je pola milijuna ljudi prošloga utorka prosvjedovalo protiv zakona o sigurnosti i tražilo pravo na izbor svoga upravitelja, što bi, po nekim analitičarima, moglo odjeknuti i u drugim dijelovima Kine.
"Tung je izgubio nadzor nad zakonodavnom vlašću i ostao bez najvažnijih glasova na koje je računao. Kriza njegove administracije je ogromna", rekao je Allen Lee, politički komentator i zastupnik Hong Konga u kineskom parlamentu.
Tung je bio prisiljen povući zakon nakon što je čelnik Liberalne stranke u nedjelju napustio vladu, čime je vlada ostala bez potrebnog broja glasova za izglasavanje zakona.
Tung je odbio poziv liberalnog čelnika Jamesa Tiena da odgodi glasovanje sa 9. lipnja za sredinu prosinca, kako bi se provela javna rasprava.
"Obzirom na odluku Liberalne stranke, odlučili smo, nakon pomnog razmatranja, udovoljiti mogućnosti drugog čitanja zakona", ističe Tung u priopćenju nakon hitnog sastanka vlade.
Kritičari, međutim, smatraju da je zakon i dalje nejasan i da predstavlja najveću prijetnju slobodi u toj bivšoj britanskoj koloniji od njezinog povratka pod kineski suvrenitet godine 1997. Oni žele da se u zakonu jasnije definiraju kaznena djela izdaje, subverzije i pobune, za koja se predviđa kazna doživotnog zatvora.
Mnogi vjeruju da je Tung pod velikim pritiskom Pekinga, koji drži da bi Hong Kong mogao poslužiti kao baza za subverzivne aktivnosti.
Tung je najavio da će vlada prijedlog zakona dodatno pojasniti javnosti, no ističe da ga Hong Kong mora donijeti, na što ga obvezuje članak 23. Ustava.
(Hina) bcav dh