HOTELIJERI u Hrvatskoj se nadaju da će 2022. biti turistički uspješnija od 2021. godine, što će ovisiti i o epidemiološkoj situaciji, ali i o pripremama sektora te daljnjoj suradnji s javnim sektorom i državom, bez čije pomoći i poticaja teško da će se pokrenuti potrebne investicije i riješiti problem nedostatka radne snage.
To su neke od glavnih poruka s 23. kongresa hotelijera koji je u organizaciji Hrvatske udruge turizma (HUT) i Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u ponedjeljak u Zagrebu okupio stotinjak sudionika, dok su ga mnogi pratili online.
"U 2021. smo imali sve u turizmu samo ne normalnu godinu, ali smo suradnjom u sektoru i s vladom, ministarstvima i drugim institucijama uspjeli sačuvati radna mjesta i sada s ponosom možemo reći da smo pobjednici na Mediteranu. Važna poruka iz 2021. je i da kvaliteta pobjeđuje jer su najkvalitetniji objekti i ponude najbolje i prolazili, i to treba biti putokaz i za budućnost", poručio je direktor HUT-a i predsjednik UPUHH-a Veljko Ostojić.
Za 2022. ključni radna snaga, investicije, zemljište i dobra epidemiološka situacija
Naveo je i četiri osnovne stvari koje treba riješiti što prije kako bi 2022. i iduće godine u hrvatskom hotelijerstvu i turizmu bile uspješnije, pri čemu je radna snaga definitivno nešto što je najpotrebnije, i za što se, po Ostojiću, može puno učiniti zakonskim okvirom.
Oko toga je iznio i procjene da je turizam ove godine mogao uprihoditi i oko 750 milijuna kuna više da je bilo učinkovitijeg sustava zapošljavanja jer bez radnika i teškog dolaska do njih neki hotelski objekti ljetos ostali i zatvoreni unatoč određenom porastu potražnje, posebice na jugu zemlje.
Uz to, za konkurentnost i bolje prihode važne su investicije, u čemu će biti važna i sredstva za turizam od 2.2 milijarde kuna iz Nacionalnog plana oporavka. Puno se očekuje i od novog zakona o poticanju ulaganja, za koji se sektor nada da će biti donesen tijekom prvog kvartala 2022. godine jer bi se tada lakše mogla pripremiti 2023. godina.
Treća važna stvar za hotelijere, kao i za investicije, konačno je rješavanje pitanje turističkog zemljišta, a Ostojić vjeruje da će "u idućim tjednima doći do rješenja koja će biti dobra za sve".
Četvrtom važnom stvari označio je epidemiološku situaciju o kojoj će i 2022. najviše ovisiti izbor destinacija za odmore i putovanja pa s te strane vjeruje da će i cijepljenjem doći do iskoraka te da će, kao i u ovogodišnjoj sezoni, ta situacija biti bolja nego sada.
Brnjac: Vlada stoji i stajat će iza turizma
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac zahvalila je hotelijerima i turističkom sektoru na ovogodišnjim rezultatima, iznijevši i podatke Porezne uprave da je u prvih jedanaest mjeseci ove godine bilo 124 posto više fiskaliziranih računa u sektoru nego u istom razdoblju 2020. godine, kao i 0.3 posto više nego u isto vrijeme 2019. godine.
"Vlada stoji i stajat će iza turizma. Suradnja sa sektorom se nastavlja, a cilj je bolja 2022. godina, ali i da se Hrvatska do 2030. pozicionira kao globalna destinacija održivog turizma, čiji se učinci neće mjeriti samo noćenjima i dolascima turista nego i utjecajem turizma na društvo, zajednice, ekonomiju, okoliš, ali zadovoljstvo i radnika i stanovnika. S te strane, važne su investicije u kvalitetu i sve druge, čemu će pomoći i sredstva iz NPPO-a", rekla je ministrica.
"Radnici će se morati uvoziti i za to treba ubrzati procedure"
Sami hotelijeri su najvećim izazovom za 2022. godinu, osim borbe s pandemijom, označili investicije i radnu snagu, pri čemu su se predsjednici uprava najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj Valamar Riviere i Maistre Željko Kukurin i Tomislav Popović složili da će sektor trebati niz mjera državnih institucija kako bi ljude zadržali u turizmu i Hrvatskoj.
"Ipak, u Hrvatskoj nema dovoljno radnika, trebat će ih uvoziti i s te strane i ubrzati izdavanje radnih dozvola, a takvo stanje oko radne snage također povećava troškove hotelijerima, po procjenama, za oko 30 milijuna kuna godišnje. Uz to će nam rasti i troškovi za outsourcing usluge, kao i hranu i piće zbog viših cijena, i to će, moguće, ponovo dići cijene u 2022., ali ne toliko kao u 2021. godini", kazao je Popović.
Smatra i kako se bez pomoći države neće moći pokrenuti investicije u 2022. jer neće svi hotelijeri imati dovoljno vlastitih sredstava za to, a tu je i inflacija koja će također utjecati na cijene.
Kukurin iz Valamara drži i da je najvažnije pokrenuti zastale investicije u turizmu zbog pandemije, ali se i ozbiljno pozabaviti kompletnom transformacijom tržišta rada jer je u sadašnjem stanju potpuno neodrživo, pri čemu se turizam i hotelijeri trebaju više okrenuti studentima i mladima.
"I tu se ne radi samo o povećanju plaća nego i osiguravanju boljih uvjeta rada, pa i cjelogodišnje zaposlenosti. U turizmu se čim prije trebamo vratiti i na razine prije pandemije od oko milijardu eura investicija godišnje, inače će slabiti konkurentnost, a za to sve treba i suradnja i pomoć države", smatra Kukurin.
I predsjednik Uprave crikveničkog Jadrana Goran Fabris poručuje da radnike treba adekvatno platiti te da pokušavaju dići plaće koliko mogu.
Veliki utjecaj turizma na rast BDP-a i investicija za konkurentnost
Analitičar Velimir Šonje je, analizirajući turizam u pandemiji, naglasio kako je gotovo cjelokupan pad BDP-a u 2020. od 8.1 posto bio zbog pada turizma, dok je u oporavku tj. rastu BDP-a u ovoj godini od 9 posto njegov udio gotovo polovica, odnosno 4.5 do 5 posto.
Iznio je i podatak da su investicije u turizmu u 2020. pale za 60 do 66 posto u odnosu na 2019. godinu, uz poruku da oporavka nema bez investicija te da su one u turizmu i tzv. atraktor za stanovnike i prevenciju iseljavanja.
Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić najavio je da će HTZ u suradnji sa sektorom nastaviti s promocijom i vidljivosti Hrvatske, pa i uz znatno manji proračun nego što imaju neke druge mediteranske zemlje - HTZ ima 30 milijuna eura, a, primjerice, Portugal 250 milijuna eura ili Španjolska 600 milijuna eura.