HRT je danas objavio svoju anketu za izbore u Splitu. Istraživanje je provedeno od 6. do 7. svibnja na uzorku od 600 ispitanika. Statistička pogreška iznosi +/-3.99% uz razinu pouzdanosti od 95%.
Kako stvari stoje, politička bitka za Split je, uz onu zagrebačku, najzanimljivija na ovim lokalnim izborima.
Bitka u gradu koji dosad na izborima nikad nikomu nije dao drugu šansu, odnosno dva mandata zaredom, mnogo je neizvjesnija od bitke za Zagreb. Pogotovo u 2. krugu.
Prvi krug jako napet
No da bi se došlo do tog drugog, logično, treba proći prvi u kojem trenutačno najbolje stoji HDZ-ov Vice Mihanović s 23.2% potpore. Uzme li se u obzir statistička pogreška HRejtinga, mogućnost prelaska u sljedeći ujedno i završni krug natjecanja imaju dvojica kandidata.
Najizgledniji je Ivica Puljak koji je na 16.1%. Dva posto za njim zaostaje Željko Kerum (14.1%). Kad bi u ova posljednja dva dana kampanje nekim čudom uspjeli pridobiti neodlučne Splićane kojih je trenutačno 9.3%, isključiti iz nastavka natjecanja, ne bi se moglo ni SDP-ova Antu Franića (11.5%), ni kandidata zeleno-lijevog bloka Jakova Prkića (7.9%).
Nestranačku Branku Ramljak (6.0%) ni neodlučni, prema anketi, ne mogu progurati u drugi krug.
Iz kojega su Splićani već u startu izbacili kandidate Mosta i Domovinskog pokreta. To su Ivica Grković (3.6%) odnosno Nansi Ivanišević (3.5%), koji osvajaju oko 3.5%.
Još manje od toga dobivaju HSLS-ov Zdeslav Benzon (2.4%) te kandidat desnice Mario Popović (1.6%). Siniša Vuco (0.8%) Splićanima je najmanje poželjan gradonačelnik, što ujedno znači i velik HSS-ov promašaj.
Četvorica kandidata imaju najviše izgleda ući u drugi krug. Tko među njima ima najviše šanse biti novi gradonačelnik Splita?
Činjenica jest da je anketa prikaz raspoloženja birača, a ne rezultat izbora. Glasački listići sigurno bi se morali više puta prebrojavati kad bi u završnicu borbe za Split ušli HDZ-ovac Vice Mihanović (42.3%) i kandidat Centra Ivica Puljak (41.1%). Razlika među njima je unutar statističke pogreške i iznosi samo 1.2%.
Što znači da bi gotovo 6.9% neodlučnih i te kako moglo odrediti pobjednika. Među ovih 9.7% koji neće glasati, većinom su birači desnice.
Mnogo je jasniji ishod 2. kruga kad bi se u njemu nadmetali dosadašnji koalicijski partneri HDZ i HGS. HDZ-ov Mihanović (48.6%) u tom slučaju osvaja dvostruko više od Željka Keruma (24.2%). Kojemu pritom nikako ne mogu pomoći ni neodlučni (7.7%). Na rezultat bi eventualno moglo utjecati predomišljanje onih koje sraz Mihanović - Kerum sad ne motivira na odlazak na birališta. A njih je gotovo 20% (19.5%).
No teško da bi se to moglo dogoditi jer drugi krug većinom propuštaju lijevo-liberalni birači. Posljednji prema anketi mogući dvoboj je onaj HDZ-a i SDP-a. Mihanović osvaja 42.6% i pobjeđuje Franića s 9.3% razlike. No neodlučnih je ovdje zasad najviše - 12%, iz čega proizlazi da bi mogli utjecati na konačni rezultat. Gotovo isto toliko (12.1%) reklo je da će drugi krug ostati kod kuće.
Ma tko zaposjeo Banovinu, zgradu splitske gradske uprave, sljedeće četiri godine neće moći ništa bez potpore Gradskog vijeća. Tko bi ondje, prema HRejtingu, mogao voditi glavnu riječ?
Hoće li se Split sljedeće četiri godine zadržati na centru desno, otići još desnije ili, pak, prijeći na potpuno suprotnu - lijevu stranu, ovisit će o umijeću postizborne trgovine. Barem tako pokazuje HRejting prema kojemu sve strane političkog spektra uživaju podjednaku potporu birača.
Prvi izbor Splićana je HDZ - 27.3%. Drugi SDP u savezu s HSU-om - 16.2%. Treća politička snaga je platforma Možemo! s 10.5%. Dva posto manje ima Kerumov HGS (8.5%) koji je gotovo izjednačen s Puljkovim Centrom (8.3%). Iznad izbornog praga još je samo Most (5.7%).
Blizu petpostotnog praga je Lista grupe birača Tomislav Mamić (4.4%), kao i Domovinski pokret (4.1%).
Koalicija predvođena HSP-om (1.2%), HSLS (1.1%) i HSS (0.8%) koji se kreću oko 1%, mandat u Gradskom vijeću mogu imati samo fiktivno.
No gotovo 11% (10.7%) još neodlučnih splitskih birača ovaj bi redoslijed svakako mogli promijeniti ili, pak, nekoga "zacementirati" na trenutačnoj poziciji.