Hrvatski građani optimističniji su u pogledu svoje osobne i budućnosti svoje obitelji te u pogledu budućnosti svoje zemlje nego u pogledu budućnosti svijeta i EU-a, pokazuju rezultati jesenskog Eurobarometra koji je naručio Europski parlament.

Istraživanje je provedeno metodom licem u lice od 6. studenoga do 30. studenoga prošle godine u svim državama članicama. Na pitanje jesu li optimistični u pogledu svoje osobne i budućnosti svoje obitelji, 77 posto hrvatskih građana odgovorilo je pozitivno, dok je u cijelom EU-u prosječno 76 posto dalo takav odgovor.

Hrvatski građani su optimističniji u pogledu budućnosti svoje zemlje (67) nego u pogledu budućnosti EU-a (61 posto) i budućnosti svijeta (54 posto). Hrvatski građani su nešto optimističniji u odnosu na europski prosjek, 52 posto Europljana je pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39 posto u vezi s budućnošću EU-a, a 41 posto u vezi s budućnošću njihove zemlje.

Pitanja sigurnosti

Na pitanja povezana sa sigurnošću, najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72 posto), terorizam (67 posto), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 posto), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66 posto) i nekontrolirani migracijski tokovi (65 posto). Uz to, veliku zabrinutost izazivaju rizici povezani s komunikacijom. Među njima su dezinformacije (69 posto), govor mržnje na internetu i izvan njega (68 posto), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68 posto), nedostatna zaštita podataka (68 posto) i prijetnje slobodi izražavanja (67 posto.

Kad je riječ o sigurnosnim pitanjima za građane u Hrvatskoj na prvom su mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73 posto), zatim ratovi u blizini EU-a (71 posto), terorizam (70 posto), migracije (68 posto) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65 posto). Kod izazova povezanih s komunikacijama ispitanike najviše brine govor mržnje (68 posto), zatim dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67 posto) te polarizacija društva (65 posto).

Uloga EU-a

Većina građana u Hrvatskoj i u EU-u smatra da EU treba imati veću ulogu u suočavanju s izazovima budućnosti.

 U Uniji 66 posto građana želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj njih 60 posto). Velika većina smatra da je jedinstvo EU-a ključno (89 posto), a 73 posto se slaže da Europska unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove.

U Hrvatskoj više jedinstva od članica očekuje 88 posto ispitanika, a njih 83 posto kaže da bi EU trebao imati više sredstava za suočavanje s izazovima. Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, građani u EU-u smatraju da bi se Unija trebala usredotočiti ponajprije na obranu i sigurnost (40 posto), zatim konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 posto) te energetsku neovisnost (29 posto).

Ispitanici u Hrvatskoj drže kako bi se za jačanje globalne uloge EU trebao najviše fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35 posto, što je sedam postotnih poena više u odnosu na svibanjsko istraživanje, konkurentnost i gospodarstvo (34 posto) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32 posto).

Uloga EP-a i životni standard

Većina građana u Hrvatskoj (57 posto) smatra da bi se Europski parlament trebao usredotočiti na inflaciju i rastuće troškove života, kao i gospodarstvo (43 posto) te siromaštvo i socijalnu isključenost (33 posto). Više od polovine (56 posto) ispitanika očekuje da će im životni standard ostati nepromijenjen u idućih pet godina, 22 posto očekuje pad, a 21 posto rast standarda.

Na razini EU-a većina ispitanika (54 posto) očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28 posto) predviđa pad životnog standarda, posebice u zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda najprisutnija su među građanima Francuske (45 posto), Belgije i Slovačke (po 40 posto). 

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52 posto ispitanika, a negativnu 12 posto, dok o Europskom parlamentu pozitivan stav ima 41 posto građana, a 20 posto negativan. Članstvo u Uniji korisnim ocjenjuje 57 posto građana, a lošim 17 posto. Na razini EU-a, pozitivnu predodžbu ima 49 posto građana, a 62 posto ocjenjuje pozitivno članstvo svojih zemalja u EU-u.