Rezultati su predstavljeni u četvrtak u Parizu prigodom inauguracije 9. prosinca kao Međunarodnog dana UN-a za borbu protiv korupcije u spomen na donošenje Konvencije UN-a protiv korupcije koju je među prvima lani potpisala i Hrvatska.
Najveći dio ispitanika u Hrvatskoj, njih 34 posto, smatra da će razina korumpiranosti u društvu u sljedeće tri godine ostati ista, 13 posto da će se jako povećati, a 7 posto da će se znatno smanjiti.
Što se tiče sektora koji su u Hrvatskoj najkorumpiraniji, pravosuđe je na tabeli od 1 do 5 dobilo razinu 3.8 i ispitanici su ga ocijenili kao najkorumpiranije, ispred političkih stranaka, parlamenta i liječničkih službi koji su dobili razinu 3.6.
Korupcija ima najveći učinak na poslovni sektor u Hrvatskoj, potom na politički život i na kraju na osobni i obiteljski život, smatraju ispitanici.
TI ocjenjuje da je razina korumpiranosti, s obzirom na sve rezultate studije, relativno niska u nekim srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama kao što su Bugarska, Hrvatska, Gruzija i Poljska.
Nasuprot tome drži da je korumpiranost i dalje ozbiljan problem u nekoliko istočnoeuropskih zemalja koje su se priključile Europskoj uniji u svibnju ove godine. Trideset i dva posto građane Litve i 21 posto Čeha priznalo je da je tijekom posljednjih godina netko od članova njihovog domaćinstva morao platiti mito.
Globalni korupcijski barometar za 2004. pokazuje da su ljudi u svijetu najviše zabrinuti zbog korupcije u političkom životu. U 36 od 62 zemlje političke stranke smatraju se najkorumpiranijom institucijom, a potom slijede parlament, policija i pravosuđe.
Ljudi su također pesimistični glede budućnosti - jedan od pet iz studije smatra da će se ona znatno povećati tijekom sljedeće tri godine.