Istina je da zakonska zaštita nije diskriminirajuća jer i Hrvati šparoge smiju brati samo uz dozvolu i u ograničenim količinama - jedan kilogram na dan, ali novi je propis prestrašio one koji do sada nisu razmišljali da, vozeći šparoge preko granice, čine prekršaj.
"Tko želi šparoge sada prenijeti preko granice u Sloveniju, mora imati račun da ih je kupio ili dozvolu. Kad Talijani doznaju za tu hrvatsku zabranu, vjerojatno će šparoge radije kupiti ili brati u Sloveniji, gdje ih također ima, a dozvola nije potrebna", piše Boris Šuligoj, dodajući da je sakupljanje šparoga pravi nacionalni sport u mnogim krajevima, a osobito u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Zaštitari prirode doduše tvrde da branje divljih šparoga ne škodi okolišu, naprotiv korisno je za prirodu kako se guštara u šumi ne bi previše razrasla.
List podsjeća da je sakupljanje šparoga uz hrvatsku obalu i na otocima nacionalni šport, te da sličan šport imaju i Slovenci koji masovno traže gljive u svojim šumama. Slovenci su prije nekoliko godina prihvatili i poseban zakon o zaštiti autohtonih slovenskih gljiva po kojemu stranci ne smiju brati slovenske gljive bez dozvole.
No, i u ovom slučaju zabranu je bilo teško nadzirati iako je zakon donio i neke pametne odredbe, primjerice da se smije nabrati najviše jedan kilogram gljiva po osobi, da gljive treba očistiti od micelija već u šumi, kako bi sljedeće sezone niknule nove. Donošenje zakona bilo je potaknuto lažnim senzacionalističkim vijestima kako Talijani masovno dolaze u slovenske šume i odnose tone kvalitetnih vrganja za svoju prehrambenu industriju i tršćanske picerije.