Poredak je temeljen na istraživanju WEF-a u 102 zemlje, koje ocjenjuje konkurentnost uzimajući u obzir ključne čimbenike koji utječu na ekonomski rast, posebice makroekonomske uvjete, kvalitetu javnih institucija i infrastrukture te tehnološko stanje.
Hrvatska je po konkuretnosti u ovoj godini u odnosu na 2002. pala za tri mjesta.
Hrvatska je posebice dobro ocijenjena prema tehnološkom indeksu dospjevši na 41. mjesto, dok je prema kvaliteti javnih institucija na 67. mjestu, a makroekonomskim uvjetima na 55. mjestu što ju je ukupno dovelo na 53. mjesto po konkuretnosti.
Među usporedivim ekonomijama tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe konkurentnije od Hrvatske pokazale su se Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija.
Najbolja među njima je Estonija na 22. mjestu, a Slovenija je na 31. mjestu. Srbija i Crna Gora je na 77. mjestu.
U drugom komplementarnom pregledu navedenom u Izvješću, zemlje su procijenjene s obzirom na čimbenike koji podržavaju produktivnost i time ekonomski učinak mjeren bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika. Taj indeks poslovne konkurentnosti odražava mikroekonomske pokazatelje, razvijenost načina poslovanja tvrtki i kvalitetu uvjeta poslovanja u kojima djeluju.
Hrvatska je prema indeksu poslovne konkurentnosti zauzela 62. mjesto, pavši za osam mjesta u odnosu na prošlu godinu. Do pada je izgleda došlo, procjenjuje izviješće WEF-a, zahvaljujući jačanju konkurencije drugih zemalja u tranziciji.
Mađarska je prema tom indeksu iz istog razloga pala za 10 mjesta.
Među najveće Hrvatske makroekonomske prednosti Izvješće računa dostupnost kredita i nisku inflaciju dok među nedostacima navodi vladine subvencije, proračunski manjak i raspon kamata. Glede nedostataka u javnim institucijama navode se vlasnička prava, problem sudske neovisnosti i protekcionaštvo u odlukama dužnosnicima vlasti.
Hrvatski direktori i poduzetnici kao najveće probleme u poslovanju u Hrvatskoj vide neučinkvitu birokraciju, porezne propise, korupciju i porezne stope.
Pri ocjenjivanju konkurentnosti zemalja korišteni su javno dostupni podaci kao i mišljenja vodećih poslovnih ljudi i poduzetnika pojedinih zemalja dobivena anketom.
WEF je u ovogodišnjem istraživanju izmijenio metodologiju uzimajući kao jedan od kriterija konkurentnosti ne više naprosto vladinu potrošnju nego njezinu učinkovitost što je utjecalo i na prošlogodišnji poredak.
Prema staroj metodologiji Hrvatska je prošle godine bila na 58. mjestu, ali prema novoj na 48. mjestu.
Da bi usporedba prošlogodišnjih i ovogodišnjih rezultata bila moguća osim retroaktivne primjene nove metodologije na prošlogodišnje podatke u ovogodišnjem izvješću je posebno dan i poredak zemalja uključujući samo one koje su sudjelovale i prošle godine prema čemu je Hrvatska na 51. mjestu. To znači da je koristeći usporediva mjerila ove godine pala za tri mjesta.