Vjerojatno samo rijetki hrvatski korisnici e-maila na svoju adresu nisu dobili neželjenu elektroničku poštu koja je u pravilu promidžbenog karaktera, no u dosadašnjoj sudskoj praksi niti jedna pravna ili fizička osoba nije prekršajno prijavljena za slanje takve pošte, za koju je u svijetu općeprihvaćen naziv spam.
Zakonom o telekomunikacijama zabranjeno je slanje neželjene elektroničke pošte, ali i, primjerice, neželjenih poruka putem mobilnih telefona. Zakon se odnosi i na govorne automate, promidžbene telefonske pozive (tzv. telemarketing), te promidžbu putem telefaks uređaja.
Da bi se nekom poslala poruka promidžbenog sadržaja, po zakonu je nužno da se za to dobije dozvola korisnika usluga. U praksi to znači da vas, uz neke iznimke, telefonom, faksom ili e-mailom u reklamne svrhe ne može kontaktirati nitko kome to niste prethodno dozvolili. Sam čin pribavljanja pristanka na primanje promidžbenih poruka, ne može biti obavljen nekim od navedenih sredstava. To znači da je e-mail poruka, faks ili telefonski poziv u kojem se traži privola također nedopušten. Iznimka od ovih pravila su pravne osobe. Za fizičke osobe koje krše Zakon predviđena je novčana kazna od tisuću do deset tisuća kuna, a za pravne od pet tisuća do milijun kuna.
U borbi protiv spam poruka veliku ulogu imaju davatelji usluga pristupa Internetu koji su već prije desetak godina zabranili slanje takvih poruka, zbog kojih mogu otkazati svoju uslugu. No, domišljati pošiljatelji spama počeli su se davateljima usluga lažno predstavljati, a sve više koriste i posebne programe za provalu u tuđa računala s kojih onda šalju spam.
Neželjena elektronička pošta koja se šalje iz Hrvatske nije uzela velikog maha, no pravni i kompjutorski stručnjaci smatraju da je zakonska zabrana slanja takvih poruka bila nužna kako se "profesionalni spameri", koji šalju na desetke milijuna poruka dnevno, ne bi koristili Hrvatskom kao bazom za svoje aktivnosti, zaključuje u svom radu Vojković.
Spam u pravilu hrvatskim korisnicima stiže izvana, a prema podacima britanske antispam i antivirusne kompanije Brightmail, više od 60 posto spam poruka dolazi iz SAD-a, dok je 71 posto spamerskih siteova smješteno u Kini. Po podacima iste tvrtke koja se specijalizirala za antispam tehnologije, u travnju ove godine zabilježeno je više od 50 milijardi spam poruka, odnosno 64 posto e-mail prometa, dok je 2001. taj udio bio samo 8 posto. Zanimljivo je i da su neka istraživanja pokazala da je četvrtak omiljeni dan za slanje spam poruka. Prema strukturi, najviše spam poruka poziva na kupnju nekog proizvoda i nudi financijske usluge. Na trećem mjestu su poruke sa sadržajem sa odrasle.
Nije zgorega podsjetiti da je riječ spam, koja u engleskom govornom području označava konzerviranu šuknu, postala općeprihvaćen naziv za neželjenu elektroničku poštu zahvaljujući britanskim komičarima iz serije Monty Payton. Naime, u jednom prizoru par u restoranu pita konobara što imaju za jelo, on im nabraja jela od kojih svako neizostavno sadrži spam, a u pozadini zbor Vikinga pjeva "Spam! Lovely spam!". Riječ je nakon toga dobila značenje za nešto pretjerano, nepotrebno i besmisleno, baš kao što su i brojne poruke koje sve više i više zatrpavaju naše e-mailove.