Inflacija u Europskoj uniji zamjetno je usporila na početku godine, izvijestio je danas Eurostat, potvrdivši procjenu o blagom usporavanju rasta potrošačkih cijena u eurozoni. Na razini EU-a godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, smanjena je u siječnju na 3,1 posto, s 3,4 posto u prethodnom mjesecu, i time se izjednačila s razinom iz studenog.
Na mjesečnoj razini cijene su kliznule za 0,2 posto, nakon što su u prosincu bile uvećane 0,1 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda. U eurozoni je u siječnju godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om iznosila 2,8 posto, u skladu s procjenom Eurostata objavljenom početkom veljače. U prosincu iznosila je 2,9 posto.
Najviše je na početku godine u zoni primjene eura pojeftinila energija, za 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, blaže nego u prosincu. Svježa hrana poskupjela je pak za 6,9 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj, gotovo isto kao i u prethodnom mjesecu.
Na mjesečnoj razini cijene su u siječnju u 20-članom gospodarstvu pale za 0,4 posto, nakon što su u prosincu bile porasle za 0,2 posto. U siječnju 2023. godine godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 8,6 posto, a na razini EU-a dosezala je 10 posto.
Eurozona: Estonija najgora, slijedi je Hrvatska
Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU početkom 2024., od 7,3 posto, imala je Rumunjska, koja nije u eurozoni. Nakon Rumunjske, među zemljama koje nisu u sastavu eurozone, najizrazitije su porasle cijene Poljskoj i Bugarskoj, od 4,5 odnosno četiri posto.
Među zemljama koje koriste zajedničku valutu euro najviše su pak porasle cijene u Estoniji, za pet posto u odnosu na siječanj lani.
U stopu ju prati Hrvatska sa cijenama prema HICP-u višim za 4,8 posto nego u siječnju 2023., kad je godišnja stopa inflacije dosezala 12,5 posto. U prosincu lani cijene su bile više za 5,4 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.
Cijene najmanje rasle u Danskoj
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u Hrvatskoj u siječnju 2024. bile 0,3 posto niže nego u prosincu, kada su bilježile isti postotni pad. Daleko su pak najblaže ponovno porasle potrošačke cijene u Danskoj, koja nije članica eurozone, i to za 0,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, pokazuje izvješće Eurostata.
Isti postotni rast, najblaži među članicama eurozone, bilježila je Italija, a slijede Latvija, Litva i Finska, gdje su potrošačke cijene početkom godine bile više za 1,1 posto nego godinu dana ranije, izvijestio je statistički ured.