Hrvatska ima 237.000 stanovnika manje nego 2011., pogledajte stanje po gradovima

Ilustracija: Tomislav Miletic/PIXSELL

DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. 

Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2020. imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je oko 237 tisuća manje nego na zadnjem popisu 2011. godine.

Samo tri županije imaju porast

U deset godina Hrvatska je izgubila oko pet posto populacije. Drugim riječima, izgubila je svakog dvadesetog stanovnika.

Samo tri županije bilježe porast broja stanovnika od posljednjeg popisa 2011. godine. To je Grad Zagreb, u kojem živi nešto više od 19.000 ljudi više u odnosu na prije deset godina, dok su Istarska i Dubrovačko-neretvanska također zabilježile porast, ali gotovo neznatan. U Istarskoj je broj stanovnika porastao za nešto više od dvije tisuće, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj porastao za oko troje ljudi.

Najteže pogođena istočna Hrvatska

Najveće gubitke pretrpjela je istočna Hrvatska. Ukupno gledajući, najviše je izgubila Osječko-baranjska županija, u kojoj u odnosu na prošli popis sada živi 35.521 čovjek manje, dok je najveći pad u postotku stanovnika doživjela Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila više od 17 posto populacije.

Među županijama s većim gubitcima su i Sisačko-moslavačka (-16.7 posto) i Požeško-slavonska (-16.5).

Najviše ljudi, gledajući po gradovima, izgubila Rijeka

Depopulacija je zahvatila gradove na jadranskoj obali.

Najviše je izgubila Rijeka jer je u razmatranom razdoblju izgubila više od 14.500 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek, koji ima 7650 ljudi manje nego prije 10 godina.

Gledajući relativnu sliku, najveći gubitnici su gradovi iz istočne Hrvatske. Vukovar prednjači s izgubljenom petinom stanovništva. Među najvećim gubitašima tu su još tri slavonska grada - Požega, Slavonski Brod i Đakovo.

Pogođeni su i najveći gradovi Sisačko-moslavačke županije. Petrinja je izgubila nešto više od 18 posto stanovništva, dok su više od 10 posto izgubili Sisak i Kutina.

Solin, Kaštela, Dubrovnik i Sveta Nedelja imaju najveći relativni rast

Najveće relativno povećanje broja stanovnika među 30 najvećih gradova bilježi Solin (+11.6 posto), a značajniji skok ostvarili su Kaštela (+5.95), Dubrovnik (+4.88) te Sveta Nedelja (+4.08 posto).

Pravu demografsku sliku Hrvatske vidjet ćemo krajem ove godine kada se očekuju rezultati aktualnog popisa stanovništva 2021. godine.

Kako DZS izračunava procjenu broja stanovnika?

DZS je na svojim službenim stranicama objavio metodologiju izračuna procjene broja stanovnika. 

"Izvori podataka za procjenu broja stanovnika Republike Hrvatske jesu sljedeća istraživanja: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., statistika rođenih, statistika umrlih, statistika unutarnje migracije stanovništva, statistika vanjske migracije stanovništva.

Procjene broja stanovnika obuhvaćaju sve osobe koje su Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2011. uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, sve osobe koje su rođene, a upisane su u Državnu maticu rođenih u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene, sve osobe koje su umrle, a upisane su u Državnu maticu umrlih u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene te sve osobe koje su se doselile iz inozemstva odnosno odselile u inozemstvo kao i osobe koje su se preselile unutar Republike Hrvatske u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene", stoji u objašnjenju.

Pročitajte više

 

Pročitajte više