Hrvatska je na dnu EU po kvaliteti zraka. U ova četiri grada je najgora situacija

Foto: NZJZ/DHMZ

HRVATSKA je peta u EU po udjelu smrti uzrokovanih onečišćenim zrakom iza Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Poljske, pokazuju podaci stranice Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME).

Prema World Air Quality Indexu, u petak 26. veljače Zagreb je bio četvrti u svijetu po zagađenju zraka nakon Pekinga, Katmandua i Beograda (dolje). U jednom dijelu dana bio je čak drugi najlošiji. Da je zrak u Zagrebu i u Slavonskom Brodu bio vrlo loše kvalitete, a u Kutini i Koprivnici izuzetno loše, pokazivala je i stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kada se uzme u obzir da onečišćeni zrak uzrokuje prijevremene smrti, bolovanja, liječenja, smanjene sposobnosti itd., on predstavlja golemi teret za Hrvatsku koji se mjeri u milijardama kuna.

>> Zagreb trenutno ima drugi najzagađeniji zrak na svijetu

Zagađeni zrak je najveći pojedinačni uzrok skraćenja života

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Research, onečišćeni zrak najveći je pojedinačni rizik za zdravlje koji uzrokuje svaku petu smrt u svijetu - samo u 2019. uzrokovao je oko 8.7 milijuna smrti. On je veći rizik od pušenja, droge, alkohola, nečiste vode, nedostatka higijene, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze te ratova i terorizma (grafikon dolje).

Naravno, treba imati na umu da je pušenje veći rizik za osobu koja puši, no onečišćenom zraku izložen je mnogo veći udio čovječanstva.

Do sličnih rezultata došla su i neka ranija istraživanja, samo s nešto manjim brojem ukupnih smrti od oko 7 milijuna.

U Hrvatskoj godišnje od onečišćenog zraka umire oko 3400 ljudi 

Procjenjuje se da u Europi oko 400 do 500 tisuća ljudi svake godine prijevremeno umre zbog posljedica onečišćenja zraka. 

>>Istraživanje: Izgaranje fosilnih goriva uzrokovalo je 8.7 milijuna smrti u 2018.

U Hrvatskoj onečišćeni zrak uzrokuje oko 80 smrti na 100.000 stanovnika godišnje. Prema procjenama kolaboracije Global Burden of Disease za 2019. godinu, u Hrvatskoj je bilo 3390 smrti koje se mogu pripisati tom uzroku (kartu IHME-a u interaktivnom obliku možete istraživati na ovoj poveznici).

Najveći dio tih smrti (3241) uzrokuju tzv. lebdeće čestice PM, dok je zagađenje ozonom odgovorno za 172. Udio smrti povezan s PM česticama dijeli se na onečišćenje zraka u kućanstvima koje uzrokuje 169 smrti (grijanje, kuhanje i zagrijavanje vode na fosilna goriva poput drva, ugljena i plina u domaćinstvima) i onečišćenje na otvorenom koje uzrokuje 3072 smrti (promet, toplane, industrija, ispuštanje dima od grijanja u kućama, spaljivanje otpada i sl.).

U Zagrebu je ZJZ dr. Andrija Štampar posljednji put 15. siječnja objavio upozorenje za stanovništvo zbog povišene satne vrijednosti lebdećih čestica u zraku (PM10) na mjernoj postaji Zagreb-3 (Dugave), gdje je evidentirano prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti od 50 μg/m3.

Makedonija, BiH i Srbija u samom svjetskom vrhu

Od zemalja bivše Jugoslavije od Hrvatske su lošije Makedonija (153 smrti na 100.000), BiH (147), Srbija (145) i Crna Gora (119), dok je Slovenija (45) značajno bolja.

Makedonija, BiH i Srbija loše stoje čak i na globalnoj razini. Makedonija je na četvrtoj poziciji najgorih, BiH na šestoj, a Srbija na sedmoj. Hrvatska je negdje iza 40. mjesta (rang-lista za niže/bolje pozicije nije potpuna).

Na čelu liste najgorih je Sjeverna Koreja, a slijede je Solomonski otoci i Bugarska.

Potrebno je napomenuti da ova rang-ljestvica nije korigirana za razlike u dobnim strukturama populacija u raznim zemljama. Primjerice, učinci zagađenja dosta su izraženi u nekim afričkim zemljama, no zbog ukupno mlađe populacije nisu doveli do tako velikog stvarnog broja smrti kao što bi to bio slučaj da su imale dobnu strukturu europskih populacija. Drugim riječima, neke države mogu imati zagađeniji zrak, međutim, ako nemaju veliki udio starijih u populaciji, to će se manje odraziti na broj prijevremenih smrti.

Kako se rade i čemu služe istraživanja GBD-a?

Cilj istraživanja "Globalno opterećenje bolešću" (engl. Global Burden of Disease, GBD) je sustavno pratiti veličinu i značaj gubitka zdravlja u populaciji uzrokovanog bolešću, ozljedama i rizičnim čimbenicima, prema dobi i spolu, po regijama i državama cijelog svijeta.

Doc. dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kaže da je to istraživanje, koje se provodi svake godine, iznimno važno jer, u nedostatku sveobuhvatnog prikupljanja i standardizirane obrade podataka, nećemo imati temelj za dodjeljivanje resursa u zdravstvu i donošenje odluka o učinkovitim, znanstveno potvrđenim intervencijama na razini populacije, kao i za praćenje njihovih učinaka.

"Također, za pravilno provođenje mjera prevencije u smislu uklanjanja ili reduciranja rizičnih čimbenika za razvoj bolesti, nije dovoljno samo poznavanje njihove rasprostranjenosti u populaciji nego i udio bolesti koji se može pripisati njihovom štetnom djelovanju", kaže Šekerija.

Ističe da to istraživanje mjeri zdravlje i bolest ne samo kroz obolijevanje i smrtnost od pojedinih uzroka nego i koncepte HALE (health-adjusted life expectancy) i DALY (disability-adjusted life years) pomoću kojih možemo procijeniti učinak različitih vrsta rizičnih i zaštitnih čimbenika i stanja na ukupno zdravstveno stanje neke populacije.

"To se postiže korištenjem svih dostupnih izvora informacija objavljenih u znanstvenim radovima i zdravstveno-statističkim publikacijama diljem svijeta te korištenjem kompleksnih statističkih modela. Publikacija za 2019. godinu dala je procjene pripisive smrtnosti, godina izgubljenog života (YLL), godina života s onesposobljenošću (YLD) i godina života prilagođenih za onesposobljenost (DALY; YLL+YLD) za 87 rizičnih čimbenika, uključujući onečišćenje zraka, u 204 države i teritorija na svijetu. Kako su procjene dostupne od 1990. godine, možemo pratiti trendove kroz vrijeme i vidjeti kako se oni mijenjaju", tumači Šekerija.

Hrvatska bilježi trend poboljšanja, ali nedovoljan

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj se poboljšava, no ne toliko brzo kao u drugim zemljama EU.

U Hrvatskoj se od 1990. do 2019. bilježi pad broja smrti uzrokovanih onečišćenjem od oko 30% (sa 114 na 80 na 100.000). Kako većina drugih zemalja EU, uključujući i tranzicijske, bilježi veći pad, Hrvatska je zadržala poziciju na začelju. Primjerice, Češka je sa 132 smrti na 100.000 stanovnika u 1990. došla na svega 62 u 2019.

S druge strane, situacija u BiH se čak malo pogoršala – sa 114 smrti u 1990. došla je na 146 na 100.000 u 2019.

Pritom treba imati na umu da će onečišćeni zrak uzrokovati smrti neizravno kroz oboljenja kao što su rak pluća i dišnih putova, bolesti krvožilnog sustava, moždani i srčani udari itd.

Gdje je u Hrvatskoj zrak najzagađeniji?

U Hrvatskoj s onečišćenjem zraka najviše problema imaju veći gradovi poput Zagreba, Pule, Osijeka i Slavonskog Broda koji se nalazi nedaleko od rafinerije u Bosanskom Brodu.

>>Što je opasnije, disanje u Zagrebu ili pušenje?

Brojna istraživanja utvrdila su da su među onečišćenjima u zraku najopasnije lebdeće čestice, osobito manje od 2.5 mikrometara (PM2.5) koje prodiru duboko u pluća i ondje se zadržavaju, te ozon i spojevi dušika NOx.

Za sada ne postoje studije koje bi pokazale koje bi razine lebdećih čestica PM10 i PM2.5 bile sigurne za zdravlje. U EU preporučena gornja prosječna granica je 25 mikrograma po prostornom metru (µg/m3), međutim WHO smatra da bi ju trebalo spustiti na 10 µg/m3.

Mjerenja na postajama u Zagrebu pokazuju da su prosječne godišnje razine PM2.5 u 2015. na dvjema postajama - u Centru i u Novom Zagrebu - bile blizu ili čak preko graničnih od µg/m3. Prema procjenama Air Quality Life Index (AQLI), to bi značilo da bi prosječno očekivano trajanje života građana tih dijelova grada moglo biti za oko godinu dana kraće nego što bi bilo da zagađenja uopće nema ili da je minimalno.

Što se ozona tiče, mjerenja za 2018. pokazala su da su razine u Zagrebu bile negdje između 35 i 50 µg/m3 (tablica dolje pod C).

C označava srednje godišnje razine ozona

To pak znači da je Zagreb po onečišćenju zraka u sličnoj kategoriji s američkim gradovima uključenim u istraživanje objavljeno 2019. u uglednom časopisu JAMA.

Ono je analiziralo učinke zagađenog zraka - ozona O3, dušikovih oksida NOx, lebdećih čestica PM2.5 i čađi - na uzroku od preko 7000 ljudi od 2000. do 2018. u šest gradova – Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini, St. Paulu u Minnesoti, New York Cityju; Baltimoreu; Chicagu i Los Angelesu.

"Bili smo iznenađeni kada smo vidjeli kako snažno zagađenje zraka utječe na napredovanje emfizema na snimkama pluća", rekao je jedan od autora američke studije, dr. Joel Kaufman, profesor ekoloških i medicinskih znanosti i epidemiologije u Školi javnog zdravlja Sveučilišta u Washingtonu.

"To je u istoj ligi s učinkom pušenja cigareta, što je daleko najpoznatiji uzrok emfizema", dodao je.

Štoviše, europski podaci pokazuju da Hrvatska, a osobito Zagreb i Pula, imaju znatno više razine ozona od velike većine europskih gradova, naročito sjevernijih (karta dolje). Stručnjaci predviđaju da bi se ova situacija s klimatskim promjenama, odnosno sa zagrijavanjem mogla samo pogoršavati ako se ne riješe problemi prometnog onečišćenja.

Stanje s onečišćenjem zraka pokazuju i podaci s raznih postaja u Zagrebu i u nekim drugim mjestima u Hrvatskoj (tablica dolje). Iz njih je vidljivo da su razna onečišćenja na raznim postajama od 2011. do 2015. bila u crvenom.

 Što su lebdeće čestice i kako nastaju?

Jadranka Škevin Sović dipl.ing., načelnica Sektora za kvalitetu zraka u DHMZ-u, kaže da lebdeće čestice PM2.5 i one manjeg promjera nastaju emisijama iz manjih i većih ložišta, iz prometa i kroz poljoprivredne aktivnosti.

"No njihov boravak u atmosferi, kemijski sastav i količina ovise o geografskim uvjetima područja, emisijama ostalih spojeva, atmosferskim uvjetima i daljinskom prijenosu", kaže Škevin Sović.

"Lebdeće čestice u atmosferi nastaju kemijskim transformacijama u tzv. sekundarnim procesima kada dolazi do konverzije spojeva iz plinovite faze u čestičnu. Brzina i opseg tih procesa ovisit će prvenstveno o atmosferskim uvjetima, dobu godine, temperaturi, vlažnosti zraka, kao i emisijama prekursora, npr. dušikovih spojeva, sumpornih spojeva, amonijaka, slobodnih radikala te o području iz kojeg se prenosi zračna masa", tumači znanstvenica iz DHMZ-a.

Najviše dana s prekoračenjem onečišćenja lebdećim česticama PM10 bilježi se na postaji Zagreb 3 u Novom Zagrebu te na mjernim postajama u Osijeku i Kutini (tablica dolje), gdje je kvaliteta zraka druge kategorije. Treba imati na umu da granična vrijednost od 50 μg/m3 ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine. Na mjernoj postaji Zagreb 3 prekoračena je 60 puta, u Osijeku 82 puta, a u Kutini 74 puta.

Kako i gdje nastaje ozon?

Škevin Sović kaže da je ozon (O3) sekundarni polutant koji nastaje kompleksnim fotokemijskim reakcijama u kojima sudjeluju njegovi prekursori, dušikovi oksidi (NOx), lakohlapivi organski spojevi (VOC) i ugljikov monoksid (CO).

Najveće emisije hlapivih organskih spojeva vezane su uz rafinerije, cestovni promet, izvore zemnog plina, rudnike ugljena, odlagališta otpada te prirodne izvore, kao što je vegetacija.

"Ugljikov monoksid doprinosi povećanju koncentracija prizemnog ozona, a glavni izvor je izgaranje biomase, najčešće šumski požari. Pored emisija prekursora ozona, bitan faktor koji utječe na koncentraciju prizemnog ozona su i meteorološki uvjeti. Suhi i vrući dani s puno sunčevog zračenja pogodni su za nastanak epizoda povišenih koncentracija prizemnog ozona. Takvi uvjeti ispunjeni su u ljetnim mjesecima. Kombinacija takvih meteoroloških uvjeta i visokih emisija prekursora ozona može dovesti do dugotrajnih povišenih koncentracija prizemnog ozona", ističe Škevin Sović.

Prema dokumentu DHMZ-a najviše prekoračenja ciljne vrijednosti od 120 μg/m3 za ozon O3 zabilježeno je na postajama Zagreb-3, Velika Gorica, Rijeka-2, Pula (Fižela), Hum (otok Vis), Opuzen i Višnjan.

Prekoračenja graničnih vrijednosti za ozon najveća su za ljetnih mjeseci. Na koje dane su zabilježena prekoračenja u Puli, vidi se na donjoj tablici.

Za onečišćenje PM česticama najkritičniji su zimski mjeseci

Škevin-Sović kaže da je za razinu onečišćenja lebdećim česticama, koje je najopasnije, kritično hladno doba godine.

"U urbanim područjima ono je posljedica količine emisija iz kućnih ložišta i cestovnog prometa te zadržavanja onečišćujućih tvari na mjestu nastanka zbog okolnih građevina čiji položaj otežava provjetravanje odnosno uklanjanje onečišćenja iz tog prostora. Također, utjecaj ima i  pojava temperaturne inverzije", tumači Škevin Sović.

Što je temperaturna inverzija?

Jedan od meteoroloških uvjeta koji najviše pridonose lošoj kvaliteti zraka je temperaturna inverzija. Ona nastaje kada temperatura zraka raste s visinom. Naime, uobičajeno je da temperatura zraka pada s nadmorskom visinom jer se zrak puno više zagrijava isijavanjem zagrijanog tla nego izravnim sunčevim zračenjem, što znači da je najtopliji pri tlu (to je vrlo očigledno uvijek kada odlazimo u planine na kojima je zrak uglavnom uvijek hladniji).

Atmosfera uglavnom propušta kratkovalno sunčevo zračenje koje tlo apsorbira, zbog čega se zagrijava. Zagrijano tlo pak isijava dugovalno zračenje u području infracrvenih toplinskih zraka, zbog čega se zrak pri tlu, koje ga solidno apsorbira, zagrijava. To znači da je zrak uobičajeno topliji u najnižim slojevima atmosfere pa se, zato što je rjeđi i lakši, uzdiže prema većim visinama, gdje se postupno hladi. Zahvaljujući takvom vertikalnom kretanju, zagađenja koja se ispuštaju u zrak u najnižim dijelovima atmosfere prenose se na veće visine i ondje razrjeđuju u većim količinama zraka.

Za vrijeme temperaturne inverzije događa se obratno - da se hladniji zrak zadržava pri tlu. Tome, među ostalim, pogoduje stvaranje tzv. inverzijske kape. To se primjerice zbiva kada se toplija, manje gusta zračna masa premjesti preko hladnije, gušće zračne mase koja ostane pri tlu. Ova vrsta inverzije javlja se u blizini toplih fronta, kao i u područjima blizu oceana. Uz dovoljnu vlagu u hladnijem sloju, ispod inverzijske kape, tipično je prisutna magla. Inverzija se također stvara kad god zračenje s površine Zemlje premaši količinu zračenja primljenog od Sunca, što se obično događa noću ili zimi, kada je kut sunca vrlo nizak na nebu. Zbog brzog isijavanja topline, tlo se brzo hladi, pa zrak uz njega postaje hladniji od onoga na nešto većim visinama. Ovaj učinak uglavnom je ograničen na kopnena područja jer oceani i mora daleko duže zadržavaju toplinu.

Troškovi koje uzrokuje onečišćeni zrak su golemi

Znanstvenici su u studiji u časopisu Environmental Research otkrili poveznicu između zagađenja zraka i uzroka bolesti srca, tegoba dišnog sustava, pa čak i gubitka vida. Te tegobe podrazumijevaju određene ekonomske troškove – od bolovanja i liječenja do smanjenja sposobnosti i skraćenja života.

Prema analizi, bez emisija sagorijevanja fosilnih goriva prosječna očekivana dob svjetske populacije narasla bi za više od jedne godine, dok bi ekonomski i zdravstveni troškovi pali za oko 2.9 bilijuna dolara (2.900.000.000.000 dolara).

Što to znači za pojedine zemlje, u studiji ne piše. Međutim, usporedbom broja smrti od onečišćenog zraka u Hrvatskoj s ukupnim brojem u svijetu (prema Global Diseases Collaboration) dolazimo do grube aproksimativne brojke od oko 1.450.000.000 dolara. Drugim riječima, Hrvatsku onečišćeni zrak košta više od milijardu dolara godišnje. To nikako nije zanemariva brojka ako imamo na umu da je ukupan hrvatski BDP oko 60.75 milijardi dolara godišnje. Ovu brojku ne bi trebalo uzimati kao službenu i točnu, već više kao procjenu koja daje neki dojam o redu veličine o kojem je riječ.

Što je moguće napraviti da se kvaliteta zraka popravi?

Škevin Sović kaže da je problematika kvalitete zraka vrlo složena pa ni rješenja nisu jednostavna.

"Poboljšanje kvalitete zraka  nije uvijek u skladu sa smanjenjem emisija uzrokovanih ljudskim aktivnostima, a razlozi su brojni - ne postoji jasan linearni odnos između smanjenja emisija i koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Na kvalitetu zraka u velikoj mjeri utječu meteorološke prilike, prekogranični prijenos onečišćenja, topografija terena, kemijska svojstva onečišćujućih tvari itd", navodi Škevin Sović.

"Problem zahtijeva dugoročnu strategiju i suradnju svih jer onečišćeni zrak ne poznaje državne granice pa je učinkovita politika zaštite zraka moguća samo djelovanjem na svim razinama, od nacionalnih i regionalnih do globalne", dodaje.

Djecu treba poučavati od početka školovanja

Škevin Sović smatra da je svijest o važnosti čistog zraka važno razvijati u najranijoj dobi.

"Bilo bi dobro početi s edukacijom o potrebi zaštite kvalitete zraka, a i okoliša, već u nižim razredima osnovne škole. Pomoglo bi i prebacivanje industrije s fosilnih goriva barem na plin, korištenje obnovljivih i čistih izvora energije, priključivanje što većeg broja domaćinstava na toplane, prebacivanje stanovništva s vožnje privatnim automobilima na veće korištenje javnog prijevoza, oslobađanje centara gradova od prometa", poručila je naša znanstvenica.

Ne odustajte od tjelovježbe na otvorenom

Za kraj je važno istaknuti da zrak u Hrvatskoj, čak ni u Zagrebu, nije toliko onečišćen da bi trebalo odustati od tjelovježbe ili šetnje koje su važne za zdravlje. Samo na određene dane u određenim područjima izdaju se obavijesti ili upozorenja da se kretanje na otvorenom ne preporučuje za osjetljivi dio populacije.

 "U 2019. nismo imali prekoračenja pragova obavješćivanja ili upozorenja. Pragovi upozorenja postoje za SO2 i NO2. Pri tome koncentracije, uzastopna 3 sata, trebaju prijeći  500 ug/m3 za SO2, odn. 400 ug/m3 za NO2. Za O3 prag obavještavanja je 180 ug/m3 (satni), a prag upozorenja je 240 ug/m3 (3 uzastopna sata)", pojasnila je Škevin Sović.

Pročitajte više

 

Pročitajte više