DA JE Hrvatska na začelju Europske unije po brojnim pokazateljima, nije neka novost. Prema istraživanju Eurostata o kupovnoj moći građana za 2020. godinu, Hrvatska je druga najsiromašnija u EU, odmah iznad Bugarske i ispod Rumunjske.
Hrvatska je, primjerice, i po postotku procijepljenosti protiv covida-19 pri samom dnu - gore od nas su samo Slovačka i već spomenute Rumunjska i Bugarska, prema podacima stranice Our World in Data.
No jedna karta Europe koja posljednjih dana kruži društvenim mrežama u neku je ruku još poraznija od ostalih. Riječ je o karti zemalja članica EU napravljenoj prema Europskom indeksu kvalitete vlasti (EQI) koji izrađuje Institut za kvalitetu vlasti Sveučilišta u Gothenburgu u Švedskoj.
EQI, kako navodi Europska komisija na svojoj stranici, ima za cilj evidentirati percepcije i iskustva prosječnih građana o korupciji, kao i u kojoj mjeri građani ocjenjuju javne usluge nepristranima i kvalitetnima u regiji u kojoj žive. U četiri kruga izrade ovog indeksa anketirano je čak 330 tisuća ispitanika u 27 zemalja članica EU, odnosno dvjestotinjak njihovih regija.
A među pitanjima koja su postavljena ispitanicima diljem EU je i sljedeće: "Na ljestvici od 1 do 10, pri čemu 1 znači 'uopće nemam povjerenja', a 10 znači 'potpuno povjerenje' da će napraviti ispravnu stvar, koliko osobno imate povjerenja u druge ljude u svom području? Karta prikazuje srednje vrijednosti odgovora za svaku regiju."
Kako se vidi na karti iz ovogodišnjeg indeksa, zemlje EU čiji građani imaju najviše povjerenja u svoje sugrađane su Finska i Nizozemska, koje su obojene tamnozeleno, zatim Belgija, Danska, Austrija, Litva, Irska i Njemačka.
A apsolutno najgore zemlje EU po pitanju međusobnog povjerenja, obojene tamnocrveno, su Bugarska i - Hrvatska. Tamnocrvena na karti označava raspon prosječne ocjene povjerenja od 4 do 4.5 (od maksimalnih 10), dok tamnozelena označava najviši prosječni raspon, od 7.5 do 8.
Dapače, Hrvatska je i gora, jer je cijela u tamnocrvenom, dok su dvije regije u Bugarskoj ipak u svjetlocrvenom. Osim ove dvije zemlje, najgore stoje dijelovi Španjolske (posebno Katalonija), jug Italije, jug Švedske, Poljska i Slovačka.
Naime, osim na nacionalnoj, EQI ispituje i mjeri ove varijable u zemljama članicama i na subnacionalnoj, odnosno regionalnoj razini. Indeks je prvi put izrađen 2010. godine, a zatim ponovljen 2013., 2017. i 2021.
Kartu je, na temelju podataka iz EQI-ja, izradio i na Twitteru objavio švedski politolog sa Sveučilišta u Gothenburgu Anders Sundell. Osim za međusobno povjerenje građana, izradio je i objavio kartu i za odgovor na pitanje koliko imate povjerenja u parlament svoje zemlje da će napraviti ispravnu stvar.
Tu Hrvatska ponovo dijeli posljednje mjesto s Bugarskom, ali i Slovenijom, Rumunjskom, Poljskom i dijelovima Mađarske i Španjolske. U ovim zemljama se prosječna ocjena povjerenja u parlament kreće od 2 do 4.
Najviše povjerenja u svoj parlament imaju, opet u Finskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Njemačkoj - ali samo zapadnoj, dok je povjerenje u bivšoj komunističkoj istočnoj Njemačkoj niže.
Ipak, i dalje je daleko više nego bilo gdje u Hrvatskoj.