Foto: Goran Jakuš/Pixsell
NAKON što smo pisali o tome da Klaićeva nema novaca za novi lijek koji djeci s neuroblastomom, zloćudnom bolešću može povećati šanse za preživljenje za 20 posto, pitali smo HZZO može li djeci osigurati potreban lijek.
Odgovor koji nam je danas stigao kaže da ne mogu. HZZO se opet poziva na proceduru, a van nje tvrde da ne mogu ići. Pa čak ni ako zaobilaženje te procedure znači dati djeci šansu za život.
Uz to što se pozivaju na proceduru, odgovornost u ovom slučaju prebacili su na Klaićevu. A upravo ta Klinika za dječje bolesti nema novaca, o čemu smo već pisali.
>>KLAIĆEVA NEMA NOVACA Sedmero djece neće dobiti lijek koji im može produžiti život
Još jednom podsjetimo kako je u Hrvatskoj 7 djece s neuroblastomom koji su kandidati za novi lijek dinutuximab beta.
Lijek stoji 10,5 milijuna kuna, a Klaićeva za sve lijekove u godini ima 12 milijuna kuna
U razgovoru s v.d. ravnateljem Klinike u Klaićevoj Zoranom Bahtijarevićem doznali smo da mjesečno imaju limit od milijun kuna za sve lijekove u Klinici. Na razini godine to iznosi oko 12 milijuna kuna. A za liječenje ove djece novom terapijom potrebno je 10,5 milijuna kuna.
To znači da Klaićeva kupi lijek za sedmero djece i time im da šansu za život, istovremeno ni bi imali novaca za liječenje ostale djece gotovo godinu dana.
Budući da je godišnji budžet za sve lijekove u Klinici 12 milijuna kuna, a terapija za djecu koja boluju od neuroblastoma 10,5 milijuna kuna, znači da bi im ostalo svega 1,5 milijuna kuna za lijekove za cijelu godinu.
Na žalost, u Klaićevoj se još dosta djece bori s raznim vrstama tumora, a onkološki lijekovi su posebno skupi, naravno tu su i sve ostale bolesti, za koje onda ne bi bilo novaca za lijekove.
"Naša Klinika ima sedmero djece koji su kandidati za ovaj lijek. Njihovo bi liječenje koštalo oko 10,5 milijuna kuna. Gotovo kao cijeli godišnji limit za lijekove, ili jedan naš ukupni mjesečni proračun koji iznosi 10,5 milijuna kuna. Iako ovo nije čarobni lijek koji garantira izlječenje svima, on povećava šansu preživljenja za 10 do 20 posto. Moram reći kako je i jedan posto veće šanse puno, kako roditeljima oboljele djece tako i nama liječnicima koji ih liječimo. Cijeli razvoj medicine se bazira na povećavanju šansi. Stoga ja ne mogu odlučiti koje od sedmero djece će dobiti terapiju ovim lijekom dinutuximab beta. Nisam Bog niti se želim igrati Boga, niti to smije biti menadžerska odluka. Ili ga trebaju dobiti svi kojima je potreban ili ga neće dobiti nijedno dijete. Dakle, ili ćemo naći mehanizam da dobiju svi ili ćemo priznati gledajući se u oči i reći da nismo zemlja koja to može osigurati djeci", rekao je Bahtijarević.
Unatoč tome što HZZO to zna i upoznat je sa stanjem u Klaićevoj, ipak su odgovornost prebacili na Kliniku u Klaićevoj.
Budući da proizvođač lijeka još nije podnio zahtjev za uvrštenje Dinutuximab bete na listu lijekova, te se ne zna kad će to učiniti, a djeca nemaju vremena za čekati, postavili smo jednostavno pitanje HZZO-u.
Prebacivanje loptice
Može li HZZO kupiti spomenuti lijek direktno od austrijskog proizvođača? Odgovor kojeg smo dobili citiramo u cijelosti.
"Nemamo novih komentara budući da smo Vam cjelokupni postupak o načinu uvrštavanja lijeka na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) već pojasnili.
Dodatno želimo istaknuti kako je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano (člancima 20. i 21.) da osnovna i dopunska lista lijekova HZZO-a sadrži lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.
Način uvrštenja lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova te način utvrđivanja cijene lijekova propisuje pravilnikom ministar zdravstva, sukladno posebnom zakonu. Osnovnu i dopunsku listu lijekova, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore, donosi Upravno vijeće HZZO-a. Nadalje, osigurana osoba u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ima pravo na teret sredstava HZZO-a ostvariti lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, pod uvjetima i na način utvrđen općim aktima HZZO-a.
Iznimno, osigurana osoba kod koje liječenje iz medicinskih razloga nije moguće provoditi lijekovima utvrđenim osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a može ostvariti pravo na lijek koji nije utvrđen tim listama lijekova, pod uvjetom da je potrebu korištenja lijeka odobrilo povjerenstvo za lijekove bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se osigurana osoba liječi i to na teret sredstava bolničke zdravstvene ustanove koja je obvezna osigurati nabavu lijeka. Dakle, unutar zakonskih okvira HZZO ne može kupovati lijekove direktno od proizvođača, no to može učiniti zdravstvena ustanova".
Dakle pozivajući se na zakon, djeci ne mogu kupiti prijeko potreban lijek. No kako su naveli da to ipak može učiniti zdravstvena ustanova, u ovom slučaju Klaićeva, pitali smo ih mogu li Klaićevoj povećati limit za 2 milijuna kuna.
Naime, situacija s ovim lijekom nije jedina i kako je sam dr. Bahtijarević rekao da bi njihov mjesečni limit s 10,5 milijuna kuna trebalo povećati na 12,5 milijuna kuna kako bi mogli redovno podmirivati sve troškove te imati za skupe lijekove, na taj nam upit HZZO nije odgovorio.