Božikov je izvijestio da je 2003. bilo registrirano 5678 liječenih ovisnika o drogi, oko 2,3 posto manje nego godinu ranije, te da su u najvećem dijelu (4659) ovisnici bili muškarci.
U odnosu na 2002., u 2003. je smanjen broj novoregistriranih ovisnika, za oko 11 posto (njih 1840), iako, tvrdi Božikov, taj podatak treba uzeti s rezervom jer su se županijski centri za liječenje ovisnika tek počeli uhodavati.
Najveći broj liječenih ovisnika 2003. je zabilježen u Istarskoj županiji, a slijede Zagreb, Šibensko-kninska i Zadarska županija.
Stopa liječenih ovisnika na sto tisuća stanovnika u 2002. je iznosila 130,4, a u 2003. 127,4, ili 2,3 posto manje.
Prosječna dob prvog uzimanja droga je 18,9 godina, ali, kaže Božikov, zabilježen je i jedan slučaj devetogodišnjaka.
Oko 68 posto ovisnika drogu počinje uzimati do 20-te godine - prosječna dob prvog uzimanja marihuane je 16 godina, psihostimulatora i ecstasyja 17 godina, opijata 19 godina.
U prosjeku, kaže Božikov, protekne oko četiri godine od prvog uzimanja droge do dolaska na liječenje, dakle razdoblje u kojemu je ovisnost već uhvatila maha, a posljedice i liječenje su teže.
Kao jedan od najvećih problema naveo je podatak da je u 2003. zabilježen porast rodilja ovisnica o drogi, od čak 13,5 posto.
Ovisnost često sa sobom nosi i zarazne bolesti, uglavnom hepatitis C, od kojega boluje gotovo 71 posto ovisnika, dok od virusa HIV-a boluje samo 0,2 posto ovisnika u Hrvatskoj.
U 2003. bilježi se porast zaplijenjene količine droga, posebno onih težih (heroina čak za 132 posto u odnosu na 2002.)
O tom će izvješću nakon stanke raspravljati saborski klubovi.