Foto: Index
U PRVOM dijelu otkrića o Agrokoru otkrili smo tko su sve bili pisci Agrokora te kako je tajna radna skupina pod izravnim vodstvom potpredsjednice vlade Martine Dalić, preko privatnog maila, djelovala kao neformalna skupina, a koja je kreirala jedan od najbitnijih hrvatskih zakona u posljednjih dvadeset godina.
Dalić će tako, bez prevelikog objašnjenja, odbiti prijedlog spašavanja Agrokora putem "New Deal" programa, koji je nudila Zadruga za etično financiranje (ZEF), a prema kojem bi u vlasništvo te tvrtke došli građani što bi se dugoročno pozitivno odrazilo na razvoj gospodarstva. Zbog neslaganja sa smjerom procesa ZEF se potom povukao iz radne grupe.
Nikada nije bilo dugoročnog plana za spas Agrokora
Sudeći prema prirodi odnosa između potpredsjednice Dalić i Ramljaka, kojeg smo objasnili u prvom članku, teško da je vladin povjerenik to mogao raditi bez odobrenja ove članice vlade.
No, krenimo redom.
"Proces je bio izrazito urgentan, osjećao se strah da bi bilo kakvo odgađanje moglo rezultirati nekontroliranim kolapsom Agrokora, a posljedično time i nesumnjivo cijelog hrvatskog gospodarstva uz vrlo dalekosežne posljedice. Međutim, osim tog impulsa kontroliranja situacije u smislu sprečavanja kolapsa i poduzimanja svih mogućih aktivnosti koje su na kraju rezultirale donošenjem Lex Agrokora, činilo se da nema jasne strateške vizije načina restrukturiranja i dugoročnog plana za restrukturiranje Agrokora", kaže čelnik Zadruge za etično financiranje (ZEF) Goran Jeras za Index, potvrđujući tako za Index već raniji zaključak kako sa strane vlade nije postojao dugoročni plan za restrukturiranje Agrokora.
Kupovalo se vrijeme za Knighthead
"Zapravo, Ramljakov Lex Agrokor je prihvaćen jer je to prema klasičnom načinu razmišljanja bio način za dobivanje na vremenu, a pokazalo se i osiguranje značajne količine sredstava za konzultante i konzultantske usluge, a to je branša iz koje oni i dolaze. Tako se otvorio široki prostor stranim financijskim institucijama koje su na temelju gubitka vrijednosti firme time mešetarile kao što je Knighthead i koje će izvući dobar prinos u tom procesu bez stvarnog interesa za dugoročno poslovanje firme", objašnjava Jeras dodajući da je sam proces prepušten arbitrarnom prioritiziranju i udovoljavanju interesima pojedinih vjerovnika bez uzimanja u obzir glavnog dugoročnog strateškog cilja - a to je zaštita strateških interesa hrvatskog gospodarstva i građana u sektoru proizvodnje i distribucije hrane.
Od početka su igrali na roll-up aranžman
ZEF je sudjelovao u radu skupine koja je na poziv vlade radila na rješenju problema bivše tvrtke Ivice Todorića i to od 23. veljače prošle godine. Jeras kaže da su razgovori unutar skupine koji su bili pokrenuti u smjeru dugoročnog plana za Agrokor odgađani za neki kasniji trenutak nakon što se situacija stavi pod kontrolu.
"Ono što većina uključenih nije uzimala u obzir je da već sam način stavljanja situacije pod kontrolu na neki način predefinira i krajnji rezultat restrukturiranja, odnosno bitno ograničava mogućnost strateškog iskoraka kompanije za bilo koji oblik rješenja koji bi izlazio iz klasičnih okvira međunarodnog tržišta kapitala. Pritom mislim na samu odluku o aktiviranju sredstava za održavanje poslovanja Agrokora putem standstill aranžmana, a pogotovo kasnije roll-up ugovora, koja glavnu riječ u upravljanju predaje financijskom sektoru što nije nužno u skladu s dugoročnim interesima Hrvatske i njenih građana s obzirom na strateški logistički značaj Agrokora u hrvatskoj ekonomiji", naglašava Jeras.
Na vladinom projektu ili projektu Martine Dalić?
Članovi ZEF-a bili su uključeni u planove za spas Agrokora krajem veljače, a ostali su sve do prvih tjedana implementacije Lex Agrokora, odnosno nakon ulaska Ramljaka u zgradu Agrokora.
"Mi smo se uključili s najboljom namjerom da pomognemo i svojim znanjem doprinesemo procesu. Očekivali smo da će se nakon inicijalnih sastanaka rad te radne skupine formalizirati i da će dobiti jasno definiran mandat i uloge. Međutim, iako su se sastanci održavali svakodnevno i opseg posla je rastao, do navedene formalizacije nije došlo. S obzirom na to da su se sastanci najčešće održavali u vladi, smatrali smo da surađujemo na vladinom projektu koji je operativno koordinirala ministrica gospodarstva Martina Dalić. Često bi se sastanci i rad u popodnevnim, odnosno večernjim satima preselili u prostorije InterCapitala", objašnjava Jeras za Index.
Poznato je da se nakon izglasavanja Lex Agrokora 10. travnja prošle godine i imenovanja Ramljaka vladinim povjerenikom cijeli tim preselio u Agrokorov toranj gdje su počeli operativno raditi na analizi financijske situacije i preuzimanju kontrole nad kompanijom prema ovlastima koji su izvanrednom povjereniku dodijeljeni tim zakonom. Do tada su bili neformalna skupina, a većina njih nakon izglasavanja Lex Agrokora to je i naplatila, savjetničkim i konzultantskim poslovima za Agrokor.
Afera s mailom odvjetničkog društva Šavorić
"Podijelili su zadatke i nastavili s aktivnostima koje su bile ranije dogovorene hodogramom preuzimanja kontrole nad Agrokorom. Ministrica Dalić više nije bila aktivno uključena u proces, međutim prvi tjedni nakon preuzimanja su također prošli u određenom pravnom vakuumu budući da, osim Ante Ramljaka koji je zakonom imenovan za izvanrednog povjerenika, nitko od članova tima prema našim saznanjima nije imao formalno definiran status bez obzira na svakodnevni puni radni angažman u Agrokoru", prisjeća se Jeras tog vremena.
No, afera je buknula kada je javnost saznala da je Ramljakova službena mail adresa zapravo izvaredna.uprava@savoric.com. Javnost je počela postavljati pitanja ne samo o sukobu interesa nego i tko su autori Lexa, jesu li bili plaćeni i kako su se uopće nakon 10. travnja našli kao ključni igrači u zgradi Agrokora.
Index je postavljao pitanja i Hrvatskoj odvjetničkoj komori s obzirom na to da odvjetnici ne mogu raditi pro bono u ovakvim slučajevima, no Dalić nikada nije formalno priznala tko su članovi radne skupine koja je pisala Lex Agrokor.
Nakon afere trebalo hitno urediti odnose
Doznajemo da je nakon izbijanja te afere s odvjetničkim društvom Šavorić i partneri došao nalog izravno iz vlade da se napokon formalizira radna skupina koja je radila na Lex Agrokoru. Vladin povjerenik ponudio je konzultantski ugovor i članovima ZEF-a, kako doznajemo, 28. travnja.
Upravo tog dana Ramljak je objavio da je angažirao Odvjetničko društvo Šavorić & Partneri na poslovima pružanja interventnog pravnog savjetovanja u prvim danima rada izvanredne uprave.
"Pravno savjetovanje uključivalo je pravnu pomoć u određenim pravnim područjima, uključujući pravo društava, radno pravo, insolvencijsko pravo te opće obvezno pravo, i to samo u prijelaznom periodu između otvaranja postupka izvanredne uprave pa do imenovanja međunarodnih i domaćih savjetnika za restrukturiranje i pravnih savjetnika", stajalo je priopćenju Agrokora tog dana u kojem su objavili da je angažman odvjetničkog društva "u pogledu interventnog pravnog savjetovanja dogovoren u trajanju od 10. travnja do zaključno s 28. travnjem"!?
Rade za Agrokor, a potpisuju ugovor s Texo Managementom
Valja naglasiti kako je potpredsjednica Dalić više puta naglašava kako su kreatori Lex Agrokora radili pro bono, no sada je jasno kako im se na kraju taj posao ipak financijski isplatio. I to preko Agrokora. Kako doznajemo nakon izbijanja afere sa Šavorićem ponuđeni su ugovori konzultantima. Jeras potvrđuje da je jedan takav ugovor nuđen i ZEF-u kako bi se napokon formalizirala njihova uloga s obzirom na to da su zajedno radili na poziv vlade od 23. veljače.
Predložak ugovora koji je Ramljak nudio konzultantima predviđa da rade za Agrokor, ali da ugovor potpišu s Texo Managementom! Njegovom bivšom tvrtkom! Taj ugovor u posjedu je Indexa.
Cijena ponuđena ZEF-u, kaže Jeras, spadala je u okvir uobičajenih konzultantskih tarifa, međutim mogla se smatrati relativno niskom s obzirom na opseg, značaj i vrijednost konkretnog posla u Agrokoru. Iz te perspektive, navodi Jeras, dodatno iznenađuje ukupna visina honorara koji su isplaćivani iz Agrokora i koji su na kraju krajeva izazvali aferu koja je dovela do Ramljakove ostavke.
Sada je jasno
Podsjetimo, Texo Management, tvrtka u kojoj je direktor bio aktualni vladin povjerenik za Agrokor, Ante Ramljak, do sada je na poslovima restrukturiranja Agrokora uprihodila 9,7 milijuna kuna. Prihod će Texu Managementu biti još i veći jer se tih 9,7 milijuna kuna odnosi na prošlih deset mjeseci, s obzirom na to da tjedni honorar iznosi 242.894 kune. U 2016. godini Texo Management imao je prihod 1,3 milijuna kuna, a dobit od 283.600 kuna.
Naglasimo kako je upravo Index otkrio da je Ante Ramljak bio zaposlen u tvrtki Texo Management do 30. travnja, dakle još dvadeset dana nakon što je postao vladin povjerenik u Agrokoru. Ramljak se tada pravdao da nije znao da je i dalje ostao prijavljen u Texu, no sada se otkrilo da je kao vladin povjerenik nudio ugovore za Agrokor preko Texo Managementa.
"Nismo se slagali s Lex Agrokorom"
Potpuna netransparentnost takvih ugovornih odnosa, pogotovo ovih koji su u obliku podugovaranja išli preko Texo Managementa, ne uljepšava situaciju ni za Ramljaka, ni za potpredsjednicu Dalić s obzirom na prirodu njenog odnosa s radnom skupinom koja će ući u Agrokor.
Jeras nam otkriva kako je ZEF već ranije donio odluku kako ne samo neće sudjelovati u "spašavanju" Agrokora na navedeni način, nego neće ni prihvatiti ponuđeni konzultantski ugovor jer ZEF-ovi prijedlozi nisu usvojeni, nisu se slagali s modelom rada, rješenjima predloženima Lex Agrokorom i nedostatkom mehanizama za zaštitu dugoročnih interesa hrvatskog gospodarstva.
Ne kratkoročnim financijskim interesima
"ZEF je tešku situaciju Agrokora vidio kao priliku za modifikaciju ekonomske paradigme u Hrvatskoj, gdje se kompanija koja je bila simbol otuđenosti te izvlačenja i crpljenja ekonomskih resursa od dobavljača i građana imala priliku pretvoriti u kompaniju koja bi bila u vlasništvu građana po kooperativnom/zadružnom modelu i koja bi bila jamac proizvođačima da će imati svu potrebnu infrastrukturu i logistiku za plasman svojih proizvoda do potrošača. Model za koji se ZEF zalagao je model stvaranja dugotrajne vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo koje ne ovisi o kratkoročnim financijskim interesima financijskih institucija i to prema modelu koji je izrazito uspješan u mnogim gospodarstvima svijeta", ističe Jeras.
Naime, dva najveća trgovačka lanca u Švicarskoj su zadruge s preko 2 milijuna članova, preko 90 posto poljoprivredne proizvodnje Japana, Južne Koreje i Nizozemske je organizirano u zadruge, a zadruge globalno zapošljavaju oko 10 posto radnog stanovništva.
"Čvrsto vjerujemo da bi takav model bio jedini jamac u kojem bi vrijednost Agrokora ostala dugoročno u vlasništvu hrvatskih građana, što nažalost prema odabranom klasičnom modelu intervencije financijskih tržišta neće biti slučaj", zaključuje Jeras.