Dok Sjedinjene Američke Države i Izrael već šesti dan zaredom bombardiraju ciljeve u Iranu, postavlja se pitanje hoće li uskoro na teren biti poslane i kopnene snage. Odgovor je možda potvrdan, ali ne radi se o američkim vojnicima. Iranske kurdske oporbene skupine u egzilu u sjevernom Iraku otkrile su da desetljećima imaju planove za prelazak granice, no istodobno odlučno poriču tvrdnje da su njihovi borci to već učinili, piše BBC.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
"Mi se za ovo pripremamo posljednjih 47 godina, još od uspostave Islamske Republike", izjavila je Hana Yazdanpana iz Kurdistanske slobodarske stranke (PAK), koja tvrdi da ima najveću oružanu silu. Ipak, naglasila je da se "nijedan pešmerga nije pomaknuo". Riječ pešmerga na kurdskom znači "oni koji se suočavaju sa smrću".
Yazdanpana je objasnila da šest oporbenih skupina, koje su nedavno osnovale koaliciju, koordiniraju svoje političke i vojne poteze. "Nitko ne djeluje na svoju ruku", rekla je. "Znat ćemo ako naša braća namjeravaju krenuti."
Ona ne očekuje da će borci krenuti u akciju ovog tjedna. Prvo, kaže, SAD mora pripremiti teren.
"Ne možemo krenuti ako zračni prostor iznad nas nije čist", rekla je. "Također, potrebno je uništiti režimska skladišta oružja. Inače bi to bilo samoubojstvo. Režim je iznimno brutalan, a najnaprednije oružje koje posjedujemo je kalašnjikov", navodi.
Yazdanpana želi da SAD uspostavi zonu zabrane leta kako bi zaštitio kurdske borce. "To smo tražili mnogo puta", kazala je. "Upravo sam ja slala e-mailove s porukom da nam je to hitno potrebno."
Bijela kuća opovrgnula je izvješća da američki predsjednik Donald Trump razmatra naoružavanje Kurda, iako su mnoge od njih u prošlosti obučavale američke snage za borbu protiv Islamske države (IS) u Iraku.
No, kako se sve više govori o mogućem napredovanju iranskih kurdskih snaga, tako Teheran pojačava napade na njih. Svjedoci su vidjeli posljedice napada na dvije različite skupine, uključujući napad balističkim projektilom koji je uništio bazu PAK-a i usmrtio jednog borca. Neke su skupine ispraznile svoje baze i premjestile snage kako bi ih zaštitile od daljnjih udara.
Pridruživanje borbi protiv režima nosi golem rizik, a nejasno je što bi Trump mogao ponuditi zauzvrat. Kurdi, četvrta najveća etnička skupina na Bliskom istoku, raspršeni su između Irana, Iraka, Sirije i Turske te imaju dugu povijest progona i izdaje. Kako kaže kurdska poslovica, "nemamo prijatelja osim planina".
Može li se vjerovati SAD-u da će ispuniti obećanja? Mnogi Kurdi u Siriji, odani američki saveznici u borbi protiv IS-a, nedavno su se osjećali izdanima kada je Trump stao na stranu prijelazne vlade u Damasku protiv njih.
Ipak, neki istaknuti iranski kurdski vođe zauzimaju pragmatičan stav.
"Amerika i Izrael nisu pokrenuli ovaj rat radi naših snova, već radi vlastitih interesa", rekao je Mustafa Mauludi, potpredsjednik Kurdistanske demokratske stranke Irana (KDPI). "No, ciljaju baze Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), a to nama ide u prilog i pomoći će nam pri ulasku."
Mauludi, koji ima 67 godina, veći dio života čeka pad islamskog režima. U tradicionalnoj kurdskoj odjeći, ispričao je bolnu obiteljsku povijest - režim mu je ubio rođaka koji je imao samo 13 godina, dok je drugi proveo 31 godinu u zatvoru pod sumnjom da je surađivao s oporbom. Kaže da je 60 posto njegove obitelji bilo uhićeno i zlostavljano zbog njegovih političkih aktivnosti.
On već zamišlja svoje prve trenutke po povratku u domovinu.
"Kad stignem u prvo selo", rekao je, "glasno ću reći: 'Borim se za vas, vi ste moj narod, a sada ću se boriti još jače.'" Vjeruje da će stići na vrijeme da proslavi kurdski festival nove godine, Novruz, koji se obilježava 21. ožujka.
Kurdi čine oko 10 posto od 90 milijuna stanovnika Irana. Njihovi vođe pozivaju međunarodnu zajednicu da podrži i Trumpa i njih. "Mi smo politički najorganiziranija skupina u Iranu", rekao je Abdullah Mohtadi, glavni tajnik stranke Komala Iranskog Kurdistana. "I nećemo dopustiti da se ova prilika za promjenu propusti."
Mohtadi je razočaran stavom Ujedinjenog Kraljevstva. "Zapanjen sam što je Britanija jedina zemlja na europskom kontinentu koja nije proglasila IRGC terorističkom organizacijom", rekao je, kritizirajući i britansko "oklijevanje" da dopusti SAD-u korištenje svojih baza za napade na Iran.
Teško je procijeniti koliko bi vojnika Kurdi mogli okupiti. "Možda nekoliko tisuća, uključujući neke koji su već unutra", procjenjuje jedan lokalni novinar, i sam Kurd. "Žele biti dio promjena u Iranu kako bi osigurali da su i oni dio budućnosti. Unatoč lekcijama iz povijesti, i dalje se nadaju."
Neki iranski Kurdi kažu da je vrijeme za djelovanje - s američkim obećanjima ili bez njih. "Ako postoji i najmanja nada da vidimo svoju domovinu, nama je to dovoljno", rekla je jedna žena u gradu Sulejmaniji, blizu iranske granice. "Mi iranski režim zovemo režimom krvnika. Toliko ih mrzimo. Ubili su bezbroj ljudi."
Sve to dovodi Irak u težak položaj, jer strahuje da će biti uvučen u rat u susjedstvu. Vlada u Bagdadu poručila je da neće dopustiti skupinama "da se infiltriraju ili prijeđu iransku granicu kako bi izvodile terorističke napade s iračkog teritorija".
Ako kurdske snage ipak prijeđu granicu, za Hanu Yazdanpanu iz PAK-a to će biti gorko-sladak trenutak.
"Povratak u moju zemlju bit će vrlo emotivan", rekla je. "Moji ujaci, djedovi i bake umrli su ovdje, u sjevernom Iraku. Ne znam bih li se osjećala sretno ili tužno, jer onih koji su uistinu zaslužili doživjeti ovaj dan više nema."