Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian prvi je put objavio da su neke zemlje pokrenule napore za posredovanje u cilju okončanja rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Nije imenovao o kojim se državama radi, ali je dodao da se svi pregovori moraju usmjeriti na one koji su započeli rat, piše The Guardian.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Katar, Turska, Egipat i Oman ponudili su posredovanje u nekom trenutku otkako su SAD i Izrael prošle subote pokrenuli zajedničke napade. Ova izjava predstavlja promjenu tona u odnosu na stav iranskog ministarstva vanjskih poslova, koje je prije dva dana poručilo da je vrijeme za obranu zemlje, a ne za diplomaciju.
Pezeshkian je u objavi na društvenoj mreži X napisao: "Neke zemlje pokrenule su napore za posredovanje. Želim biti jasan: predani smo trajnom miru u regiji, ali nećemo oklijevati u obrani dostojanstva i suvereniteta naše nacije. Posredovanje se mora usmjeriti na one koji su podcijenili iranski narod i zapalili ovaj sukob."
Rat je počeo dok je Iran bio usred pregovora sa SAD-om o svom nuklearnom programu. Američki i izraelski napadi prošlog lipnja također su započeli tijekom vođenja nuklearnih pregovora.
Nedavne izjave iz SAD-a i Izraela ne upućuju na spremnost za skore pregovore. Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je kasno u četvrtak da će se vatrena moć nad Iranom "dramatično povećati", dok su Izraelske obrambene snage u petak ujutro najavile novu i intenzivniju fazu kampanje.
Od početka rata Pezeshkian je u više navrata izjavljivao da je za Iran prekasno za pregovore. Općenito, veći je naglasak stavljao na pronalaženje novog vodstva za Iran kako bi se izbjegla potpuna promjena režima, što Izraelci preferiraju.
Pezeshkianove izjave dolaze u trenutku kada je oslabljeni savez reformističkih skupina u Iranu poručio da bi Teheran trebao imenovati vrhovnog vođu kako bi se suprotstavio američkoj propagandi koja Iran prikazuje kao ratnohuškačku zemlju i kako bi se smanjila unutarnja polarizacija.
Reformistička fronta, koja je prije 18 mjeseci pomogla Pezeshkianu da postane predsjednik, sugerirala je da napadi na nevojne američke objekte u regiji smanjuju globalnu potporu Iranu kao žrtvi očite agresije, navodi se u iranskim novinama Donya-e-Eqtesad.
"Izbor novog vodstva režima mogao bi poslati poruku mira i prijateljstva svijetu te tako ojačati antiratne prosvjede na globalnoj sceni", poručila je Reformistička fronta. "To bi također trebalo označiti početak nove ere u Iranu; ere koja obećava sudjelovanje svih političkih i građanskih struja i opredjeljenja u upravljanju zemljom."
Dodali su kako bi pokušaj režima da se u ratu osloni samo na jedan dio društva bio "vrlo velika i neoprostiva pogreška". Skupina nije imenovala željenog kandidata niti bilo koga tko bi po njihovom mišljenju ometao nacionalno jedinstvo. Vrhovnog vođu bira Skupština stručnjaka od 88 članova, a trenutno vladu vodi privremeno tročlano vijeće. Prema raširenim izvješćima, Donald Trump se protivi ideji da sin Alija Khameneija, Mojtaba Khamenei, naslijedi oca na mjestu vrhovnog vođe.
Reformisti su naglasili da je oslobađanje političkih zatvorenika i građanskih aktivista općom amnestijom nužnost. Poručili su da u ratu protiv neprijatelja koji posjeduje "najnaprednije vojne i informacijske tehnologije", društvo može ostati otporno samo ako postoji nacionalno jedinstvo i kohezija.
Bilo je izvješća o masovnom oslobađanju istaknutih političkih zatvorenika, no kasnije se ispostavilo da je jedini oslobođeni zatvorenik bio Ali Shakouri-Rad, visoki reformistički političar. Uhićen je prošlog mjeseca, nekoliko dana nakon što je procurila snimka privatnog sastanka na kojem je optužio sigurnosne službe za namjerno eskaliranje, pa čak i insceniranje nasilja, kako bi se opravdalo opsežno gušenje prosvjeda u siječnju.
Reformistička fronta, tvrdeći da Iran treba privući regionalnu i globalnu potporu, izjavila je da bi širenje osvetničkih napada "uklonilo Iran s pozicije potlačenog i žrtve agresije, izazvalo neizbježnu reakciju vlada u regiji i njihovo pridruživanje globalnom konsenzusu protiv Irana te, posljedično, smanjilo naš diplomatski kapacitet za okončanje rata".
Također su pozvali "sve sastavnice iranskog društva - bilo da su Turci, Kurdi, Lori, Arapi, Baluči, Turkmeni, Perzijanci itd. - da brane iranski nacionalni identitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost".
Reformisti su dodali da su propuštene prilike kada preporuke istaknutog reformističkog vođe Seyyeda Mohammada Khatamija i same Reformističke fronte prošlog ljeta nisu bile poslušane. Iako su u potpunosti osudili američko-izraelsku agresiju, naveli su da bi Iran bio u jačoj diplomatskoj poziciji i imao bolju društvenu koheziju da su pozivi na oslobađanje političkih zatvorenika bili uslišeni prošlog ljeta nakon 12-dnevnog rata.
Pezeshkianov sin Yousef izjavio je da vlada mora odlučiti kakav idealan poslijeratni scenarij želi, jer bi to odredilo "odluke koje se donose, operacije koje provodimo i riječi koje izgovaramo". Otvoreno je raspravljao o čimbenicima koji će odrediti ishod rata, rekavši da je ključna procjena hoće li iranska "izdržljivost biti veća od neprijateljske". To će djelomično ovisiti i o zalihama oružja.
Iranska državna televizija i internetske stranice uglavnom su usredotočene na navodne vojne uspjehe snaga sigurnosti ili na civilne žrtve, uz vrlo malo informacija o šteti nanesenoj iranskim raketnim lanserima i sigurnosnom aparatu.