Istraživanje Eurostata: Europljani sve više kupuju na internetu

Ilustracija: EPA

KUPOVINA putem interneta doživljava procvat u Europskoj uniji zbog promjena navika i sklonosti kupaca, a pandemija koronavirusa vjerojatno će ubrzati taj trend, objavio je europski statistički ured Eurostat.

Više od 70 posto ljudi naručilo je nešto online u posljednjih godinu dana

Internet je u 12-mjesečnom razdoblju zaključno s ožujkom koristilo 89 posto građana Europske unije u dobi od 16 do 74 godine, a njih 72 posto kupilo je ili naručilo robu ili usluge za privatnu upotrebu, pokazuje istraživanje Eurostata za 2020. objavljeno krajem prošlog tjedna.

U 2019. godini internet je za kupnju koristilo 68 posto korisnika, a 2015. njih 62 posto.

U najvećem su broju kupnju na internetu u promatranom razdoblju prigrlili korisnici mreže u Nizozemskoj i Danci - njih čak 91 odnosno 90 posto. Blizu je i Njemačka, gdje se za kupnju na mreži odlučilo 87 posto korisnika.

U Hrvatskoj je u 12 mjeseci zaključno s ožujkom internet za kupnju upotrijebilo 69 posto korisnika. U 2015. godini na mreži je kupovalo njih 44 posto. Nešto manje od polovice korisnika koristilo je internet za kupnju u Bugarskoj (42 posto), Rumunjskoj (45 posto) i Italiji (49 posto).

Podaci za Francusku i Italiju nisu bili dostupni.

Hrvatska zajedno s Češkom, Mađarskom i Rumunjskom čini skupinu zemalja kojima se online kupnja najsnažnije proširila među korisnicima interneta u prošlih pet godina.

Najviše se kupuje odjeća

U prvom prošlogodišnjem tromjesečju najviše su se u EU na internetu kupovali odjeća, obuća i dodaci, koje je kupilo 64 posto korisnika mreže, utvrdio je europski statistički ured. Slijede filmovi i serije, koje je putem streaminga i preuzimanja datoteka kupilo 32 posto internetskih kupaca.

Dostavu hrane i pića iz restorana, lanaca brze hrane i ugostiteljskih objekata naručilo je njih 29 posto, a 28 posto kupilo je opremu za kućanstvo i za vrt.

Gotovo isti udio njih kupovao je kozmetičke proizvode, šminku i wellness proizvode te tiskane knjige, časopise ili novine, računala, tablete, mobitel ili opremu. Podjednak je udio korisnika interneta trošio na glazbu putem streaming usluga ili preuzimanja.

Pročitajte više