KAKO nešto zapamtiti, pronaći pravu riječ ili procesuirati novu informaciju, neke su od dugoročnih kognitivnih poteškoća s kojima se susreću osobe koje su preboljele koronavirus i češće su nego što se prethodno mislilo, pokazuje nova studija.
Objavljena u Sjedinjenim Državama u znanstvenom časopisu Jama, studija pokazuje da su te poteškoće višestruko prisutnije u bivših pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog koronavirusa od onih koji su imali blaži oblik bolesti i liječili su se kod kuće.
U istraživanju je sudjelovalo više žena nego muškaraca
Osobito je velika razlika kad je riječ o pronalaženju prave riječi. S tom se teškoćom susrelo 13 posto vanjskih pacijenata u odnosu na 35 posto hospitaliziranih. Kad je riječ o pažnji, brojke su 5 i 15 posto za hospitalizirane, a teškoće pamćenja istaknulo je 12 posto ljudi koji su preboljeli blaži oblik u odnosu na 39 posto pacijenata koji su bili hospitalizirani.
Studija se temelji na podacima 740 pacijenata registriranih u bolnici US Mount Sinai Hospital Group. Žene su činile 63 posto sudionika istraživanja. Pacijenti su najviše teškoća imali s problemom pamćenja nekih stvari. S time se suočila svaka četvrta osoba obuhvaćena studijom. Slijedio je problem s traženjem prave riječi te sporijim procesuiranjem informacije.
Neke pojave je teško razlučiti, poput depresije
Studijom su obuhvaćeni samo pacijenti koji su bili u kontaktu s medicinskim osobljem. Dugoročni kognitivni učinci koronavirusa dio su niza teškoća po zdravlje s kojima se moraju boriti osobe koje su preboljele koronu.
Više od 200 simptoma povezuje se s dugim covidom, a postoje i mnoge druge pojave koje je teško razlučiti, primjerice depresija i psihosomatski poremećaji.