Iz kojeg stoljeća je žena koja će preuzeti Državno odvjetništvo?

Foto: Index/Pixsell/Patrik Macek

AKO je bilo ikakve sumnje da u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) neće doći do nekih značajnijih promjena s dolaskom nove glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek na čelo ove institucije, ona se sama svojim današnjim nastupom pred saborskim odborom za pravosuđe potrudila to dodatno potvrditi.

Buduća glavna državna odvjetnica se odmah na početku obrušila na medij koji upravo čitate.

Napad na Index jer je objavio njezin vlastiti program

"Pročitala sam članak na Indexu, no neću više. Neću se više sekirati. Napravili su konstrukciju", rekla je Hrvoj-Šipek.

>> Objavljujemo što stoji u programu žene koju HDZ želi na čelu DORH-a

"Konstrukcija" koju Hrvoj-Šipek spominje je predstavljanje njenog programa rada s kojim se kandidirala na čelo DORH-a, a za koji je kasnije na saborskom odboru i sama priznala da je pisan na brzinu i da je manjkav. U svakom slučaju, nije baš obećavajući signal kada buduća glavna državna odvjetnica svoje predstavljanje počinje napadom na medije, ali nije ni daleko od prakse njenih prethodnika.

Glavni državni odvjetnici u Hrvatskoj odavno zaziru od medija, rijetko daju intervjue, konferencije za medije održavaju još rjeđe i općenito su narogušeni prema neovisnim medijima (iako su neki jako voljeli medije u koje su mogli plasirati za po sebe laskave priče). Zlata Hrvoj-Šipek očito namjerava nastaviti istim putem, nju i samo čitanje novinarskih članaka "sekira". Prilično tanki živci za nekog tko bi trebao biti na čelu progona kriminalaca u Hrvatskoj.

Pohvalila se da joj je otac bio domobran i na tzv. Križnom putu

Nasljednica Dražena Jelenića zato je znala kome se treba svidjeti - HDZ-ovoj saborskoj većini. U svojem programu je propustila spomenuti borbu protiv političke korupcije, ali se zato sjetila napomenuti da joj je otac bio domobran i da je prošao tzv. Križni put, što je inače jedna od blasfemičnijih formulacija u hrvatskom javnom prostoru, jer se Isusa Krista izjednačava s vojnicima koji su se borili na Hitlerovoj strani u Drugom svjetskom ratu.

Isti je talent za nacionalistički kodirane izjave Hrvoj-Šipek pokazala i danas na saborskom odboru, hvaleći se time da je 1991. ona "jedina ostala" u "javnom pravobraniteljstvu Općine Karlovac", dok su "oni otišli". Zna se tko su "oni". Dodala je da je tako bila "doslovno na prvoj liniji bojišnice", jer gospođa vrlo dobro zna da je u Hrvatskoj za svaku funkciju ključno imati dobar odgovor na pitanje "Gdje si bio ‘91.?" Zato je u svom programu naglasila da joj je suprug bio dragovoljac, iako je to posve irelevantno za funkciju na koju se javila.

Ipak, sve to je još nekako moglo proći - navikli smo se, nažalost - sve dok se Hrvoj-Šipek nije dohvatila svojeg tumačenja "uloge žene u društvu". 

Retrogradni stavovi o ženama

Naime, buduća glavna državna odvjetnica je istaknula kako će svoj mandat na čelu DORH-a posvetiti borbi protiv obiteljskog nasilja, da bi danas u saboru otkrila svoje zastrašujuće retrogradne poglede na ovu tematiku.

>> Saborski odbor podržao vladin zahtjev da Hrvoj-Šipek imenuje šeficom DORH-a

Po Hrvoj-Šipek "uloga žene u društvu" je da "rađa i odgaja djecu", a "žene moraju biti svjesne sebe i imati samopoštovanje". 

Pohvalila se da je kao majka tri sina svoje potomke odgojila da obavljaju kućanske poslove, a da ne prepuštaju sve to svojim suprugama, pa su joj zbog toga snahe zahvalne. Nije joj palo na pamet da je valjda i otac trojice trebao imati nekakvu ulogu u odgoju vlastite djece, jer odgoj djece je "uloga žene".

Da je svoju misao dovela do logičnog kraja, rekla bi i da će se problem obiteljskog nasilja riješiti time da žene prestanu odgajati obiteljske nasilnike. Jer za Hrvoj-Šipek, iz svega što je rekla, žene su primarno odgovore kada ih muškarci premlaćuju ili ubiju. Nisu znale svoju "ulogu", nisu bile "svjesne sebe", valjda kad trebaju držati jezik za zubima da im ih suprug ne bi preselio negdje izvan usta udarcem šake.

Nova Nada Murganić

Po svemu sudeći, dobit ćemo pravosudni ekvivalent Nade Murganić na čelu DORH-a. Prvu ženu na čelu ove institucije, koja njeguje patrijarhalni moral prve polovice prošlog stoljeća. Dakle, tipičnu HDZ-ovu kadrovsku akviziciju.

Već je jasno da se ništa u vezi DORH-a neće bitno promijeniti. Od Mladena Bajića, preko Dinka Cvitana i redikuloznog masona Dražena Jelenića, DORH-om već godinama upravljaju ljudi iz tog sustava, ne uspijevajući podići ugled u javnosti ove institucije. 

DORH-u treba lider koji je izvan tog sustava

Prava promjena bi značila na čelo DORH-a konačno dovesti nekoga izvan tog sustava, nekoga tko iza sebe nema desetljeća trulih kompromisa, oportunizma i vječnog vrebanja na pravu priliku da se pokaže svoj potencijal, prilike koje nema jer nema ni potencijala. DORH-u na čelo pod hitno treba netko izvana, nezagađen, ali to vladajućima ne bi odgovaralo. Plenković, šef jedine stranke ikad nepravomoćno osuđene za korupciju u Hrvatskoj, sigurno ne želi "oporbenu situaciju" u DORH-u.

Kada bi DORH bio doista neovisan i kada bi doista žestoko prionuo svom poslu, bez politikantskih kalkuliranja, onda bi prva meta DORH-a bili baš vladajući. To HDZ i Andrej Plenković sigurno neće dopustiti, što potvrđuje i kandidatkinja koju su izabrali da vodi DORH.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više