El Greco je rođen 1541. na Kreti, koja je u to vrijeme bila protektorat Venecijanske republike. Obrazovao se na slikanju ikona, venecijansko-bizantinskom slikarstvu čistog, mističnog stila. Oko 1566. El Greco seli u Veneciju, gdje radi u Tizianovu ateljeu do 1570. godine.
Njegov se rad stubokom mijenja tijekom boravka u Rimu, od 1570. do 1576., kad se družio s maniristima. Najkarakterističnije djelo tog perioda je "Krist koji tjera trgovce iz Hrama", ulje na drvu naslikano oko 1570., na kojem se prepoznaje utjecaj Michelangela i Rafaela. Istražujući ponovno temu pročišćenja hrama sredinom 1570-ih godina, na jednom ulju na platnu prikazuje Tiziana, Michelangela, Giulija Clovija i Rafaela kao svjedoke scene koji stoje u desnom donjem kutu slike.
Istom temom bavit će se još dva puta, oko 1600. i ponovo 1610. godine. Starih talijanskih majstora više nema, kompozicija je jednostavna i lišena pravila perspektive i proporcija. Ova su četiri djela prvi puta okupljena u jednoj izložbi.
"El Greco je želio prenijeti bit ili univerzalno značenje teme kroz proces usavršavanja i pojednostavljenja", kaže David Davies, kustos izložbe.
"U Toledu mu je to uspjelo, kad je napustio renesansnu uzvišenost u korist promatranja i odabiranja prirodnih fenomena", objašnjava Davies.
Nakon kratkog boravka u Madridu, El Greco dolazi u Toledo u proljeće 1577. i počinje raditi na prvim španjolskim narudžbama. "Krist kojem skidaju odoru" (El Espolio), naslikan 1577.-1579., druga je verzija slike koju je izradio za sakristiju katedrale u Toledu, kojoj su naručioci prigovorili da neke likove previše naglašava u odnosu na Krista. Ova je replika neko vrijeme bila u posjedu Delacroixa.
El Greco je bio načitan slikar, prijatelj pjesnika Fraya Hortensija Felixa de Paravicina, čiji je portret naslikao oko 1609. godine. Slika "Pogled na Toledo" (1597.-1599.) s tamnim, prijetećim oblacima podsjeća na apokaliptičnu scenu. El Grecov rad ide prema sve većem pojednostavljenju i oslobađanju, koje je inspiriralo moderne umjetnike u transformiranju slikarstva 20. stoljeća.
"Otvaranje petog pečata Apokalipse", naslikano između 1608. i 1614. za bolnicu Tavera u Toledu, inspiriralo je Picassa za njegove "Gospođice iz Avignona", dok je "Agonija u vrtu" s početka 1590-ih potakla Cezannea na stvaranje "Velikih kupačica".
(Hina) xpgo ybnš