Dodala je kako večerašnja izložba, kao i dosadašnje dvije, izborom 70-ak najboljih djela nudi javnosti uvid u važnost zbirke Moderne galerije u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih djela stranih slikara 19. stoljeća te kako je poslužila i kao povod za osnovnu muzeološku obradbu dijela te zbirke.
Autorica izložbe napomenula je kako neki od izložaka nisu izišli iz svojih spremišta više desetljeća, a po dokumentaciji neke su slike zadnji put bile restaurirane 1957.
Potpunom obradbom cijele zbirke moguće bi bilo utvrditi koji autori ili regije nedostaju zbirci kako bi ona mogla barem u određenu dijelu predstaviti hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, kazala je Dajana Vlaisavljević.
Govoreći o razvoju hrvatskoga slikarstva 19. stoljeća i utjecaju stranih majstora, naglasila je da valja uzeti u obzir sve povijesno-kuturne okolnosti u Hrvatskoj u to doba. Na sjevernohrvatsko slikarstvo utjecala su velika kulturna središta, u prvom red Beč, a poslije i Budimpešta, a na južnohrvatsko talijanski slikari, ustvrdila je.
Autorica je podsjetila da je zbirka stranih majstora Moderne galerije vrlo raznolika te da je nastajala spontano, a ne sustavno. Znatan broj djela darovan je Galeriji iz raznih ostavština, a djela koja nisu izravno povezana s hrvatskim područjem govore o zanimanju Hrvata i njihovu sudjelovanju na tržištu umjetnina 19. stoljeća, spomenula je autorica.
Od 70-ak izložaka izdvojila je djela Williama Adolphea u čijem je atelieru, među inima, radio i Nikola Mašić, zatim Wilhelma Lindenschmidta, profesora na Muenchenskoj akademiji, u čijoj su klasi učili Bela Čikoš Sesija i Oton Iveković.
Poznato je da su kod Antona Ažbea učili Josip Račić, Oskar Herman, Filip Konrad i drugi.
Izdvojila je i djela najpoznatijih madžarskih portretista Franza Winterhaltera, pomodnog slikara visokog austrijskog društva, Henrika Siemiradzkog, poljskog slikara povijesnih kompozicija, i druge.
Što se tiče motiva djelima prevladavaju portreti, krajolici, nabožno, povijesno-alegorijsko slikarstvo, žanr-slikarstvo i animalizam.
Izložba je otvorena do 30. siječnja 2005.